Ugledni magazin Nature hrvatskog znanstvenika s Yalea uvrstio je među ljude koji su u 2019. najviše doprinijeli znanosti

Nenad Šestan, jedan od najuspješnijih hrvatskih znanstvenika, ovih je dana dobio još jedno veliko priznanje za svoj rad. Jedan od svjetskih najvažnijih znanstvenih časopisa, Nature, uvrstio ga je na svoju listu ljudi koji su u 2019. najviše doprinijeli svjetskoj znanosti.

Vijest o tome objavilo je i samo Sveučilište Yale na kojem Šestan inače radi. Naveli su kako je časopis prepoznao rad Šestana i njegova tima, a citirali su i obrazloženje za takav potez, u kojem stoji da je “provocirao promišljanje o granici života i smrti oživljavajući mozak svinje koja je uginula nekoliko sati prije”.

BrainEx tehnologija

Riječ je o tehnologiji BrainEX kojom je moguće održati na životu mozak sisavaca i nekoliko sati nakon smrti, a koju je Šestanov istraživački tim objavio u Natureu 17. travnja.

U njemu se opisuje kako su uspjeli obnoviti krvotok i funkcionalnost stanica u nekoliko odrezanih svinjskih glava nabavljenih iz obližnje klaonice. Ipak, naglasili su da mozgovi nisu pokazali prepoznatljive električne impulse svojstvene normalnom funkcioniranju mozga.

Što su željeli postići?

Istraživanje, o kojem je i Telegram pisao u travnju, nema nikakve izravne implikacije na tretman ozljeda mozga u ljudi. Ali ideja da se dijelovi mozga mogu obnoviti nakon smrti proturječi svemu što trenutna medicinska znanost vjeruje o tom organu. “To nije živući mozak, ali jest stanično aktivan mozak. Željeli smo testirati mogu li se stanicama u netaknutom mrtvom mozgu obnoviti pojedine funkcije”, kazao je tada neuroznanstvenik Šestan.

“Ovo je pravi napredak, nešto što nikada nije bilo napravljeno na velikom netaknutom mozgu nekog sisavca”, rekla je tad za NYT Andrea Beckel-Mitchener, koja vodi istraživanja mozga na Nacionalnom institutu za zdravlje. Njeno mišljenje dijele i brojni drugi znanstvenici.