Umrla je čudesna Zora Dirnbach
Tijekom čitavog je života bila inspirirana osobnom i obiteljskom tragedijom Holokausta
Istaknuta scenaristica, književnica i dramaturginja Zora Dirnbach, dugogodišnja urednica Dramskog programa HRT-a, umrla je u 90. godini, priopćila je obitelj. Zora Dirnbach rođena je u Osijeku 1929. godine u obitelji vlasnika tvornice papira Mursa Mill. Otac joj je bio židovskog podrijetla, a majka austrijska-katolkinja koja se 1922. godine preobratila na judaizam. Gimnaziju je započela u Zagrebu, a završila u Osijeku 1948., dok je 1953. godine u Zagrebu apsolvirala povijest umjetnosti.
Zaposlila se 1949. u kulturnoj rubrici Narodnog lista gdje piše filmske kritike. Surađuje i u Vjesniku, Naprijedu, Vjesniku u srijedu i Radio-Zagrebu, gdje 1955. postaje urednicom filmske emisije te počinje pisati filmske scenarije i radio-drame. Nakon prvoga snimljenog scenarija “Deveti krug” postaje dramaturginja urednica u radijskom dramskom programu, a potom u TV dramskom programu RTV Zagreb, pa osim filmskih i TV scenarija piše radijske, TV i kazališne drame. Početkom 1980-ih neko je vrijeme predavala TV dramaturgiju na Akademiji dramskih umjetnosti.
Osvojila je brojne nagrade
Za filmski scenarij “Odluka” nagrađena je na anonimnom natječaju (1956.), za “Deveti krug” na Filmskom festivalu u Puli primila je Zlatnu arenu i Nagradu “Jelen” (1960.), a za radio-dramu “Voda” Nagradu slušalaca (1968.). Snimljeni su joj još filmski i TV scenariji “Igre na skelama” (1960.), “Moji dragi dobrotvori” (1968.), “Harmonika” (1972.) i “Nocturno” (1974.), zatim TV serije “Htio bih znati tko sam” (1963.), “Dosje” (1985.) i “Život u sjeni”, te TV drame i monodrame “Taj dugi, dugi put” (1965.), “Noćni razgovor Henriette von S.” (1976.), “Come back” (1986.), “Kanarinčeva ljubovca” (1987.) i “Proljeće Janka Potlačeka” (1988.).
Premda je sve tekstove pisala samo za scenske izvedbe, radio-drama “Alkimonova jabuka” objavljena je u Antologiji radio-drame (Zagreb 1966), a TV drama “Taj dugi, dugi put” u Antologiji televizijske drame (Zagreb 1966). Tijekom čitavog je života bila inspirirana osobnom i obiteljskom tragedijom Holokausta, u kojemu su ubijeni njezina baka Hermina Glatter-Dirnbach, te stric, strina i bratić, kao i mnogi drugi rođaci.