Uzdrmana reputacija čuvenog njujorškog muzeja Metropolitan zbog sumnjive prakse nabave umjetnina

U selu Bungmati u Nepalu, stoję dva kamena svetišta i hram. Na strani jednog od svetišta nalazi se velika rupa na mjestu gdje je nekada bio kip Shreedhara Vishnua, hinduističkog boga zaštitnika, izrezbaren prije gotovo tisuću godina. Lokalni ljudi su ga pažljivo njegovali i obožavali. I onda, početkom osamdesetih kip je nestao. Stanovnici su se nadali da će biti restauriran i vraćen ali nikada nije, otkriva The Guardian.

Desetljeće nakon krađe, bogati američki kolekcionar donirao je kip čuvenom njujorškom muzeju Metropolitan Museum of Art gdje je stajao 30 godina sve dok ga 2021. godine nije identificirao anonimni Facebook račun Lost Arts of Nepal. Met je uklonio kip iz javne zbirke, signalizirajući da bi uskoro mogao biti vraćen.

Lovili su korak s drugim svjetskim muzejima

I u trgovini antikvitetna ugled Meta je počeo slabiti. Tijekom posljednje dvije godine, Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara ICIJ i medijski partneri, izvijestili su o Metovoj praksi stjecanja umjetnina, često zbog mnoštva predmeta iz Kambodže u vrijeme kada je kulturna baština te zemlje bila rasprodavana najboljem ponuđaču.

Šire ispitivanje zbirke antikviteta Meta, koje su proveli ICIJ, Finance Uncovered, L’Espresso i drugi medijski partneri posljednjih mjeseci, izazvalo je novu zabrinutost o porijeklu muzejskog inventara.

Njujorški Metropolitan Museum otvoren je 1880. godine, dugo nakon sličnih u Parizu i Londonu. Započeli su kupnjom 174 slike, puno manje od Louvrea koji je već tada imao na tisuće djela, mnoga naslijeđena iz kolonijalnog doba Francuske.

Za stotine djela se nema zapisa o podrijetlu

Čak i šezdesetih godina, Met je još uvijek hvatao korak s vodećim svjetskim muzejima. Čelnici Meta agresivno su tražili velike akvizicije i zauzeli su malo ležerniji pristup krijumčarenju antikviteta pa se to čak povremeno i odobravalo.

Met je nastojao izgraditi zbirku antikviteta koja bi parirala muzejima u Parizu i Londonu. Tijekom narednih desetljeća napunili su svoja skladišta blagom iz Grčke, Italije, Kambodže i šire.

Današnja vlast povezuje sve više njihovih predmeta s kradljivcima i trgovcima ljudima. Met je neke predmete dobrovoljno vratio, a neke je zaplijenio sud. Novinari su pregledali muzejski katalog i pronašli 1109 komada od koji skoro pola nema zapise kako su stigli iz zemlje porijekla, a 309 je trenutno izloženo.

Branili su svoju praksu prikupljanja

Zanimanje istražitelja za Metove zbirke navelo je stručnjake za trgovinu antikvitetima da se zapitaju koliko bi još umjetnina u muzejskom katalogu moglo biti vraćeno u njihove domovine.

Met je, odgovarajući na pitanja novinara, branio svoju praksu prikupljanja, tvrdeći da ulažu velike napore, poštuju zakone i stroga pravila koja su bila na snazi u trenutku stjecanja, kazao je glasnogovornik Meta, dodajući da su se procedure muzeja mijenjale slijedivši promjene zakona.

“Met daje ton muzejima diljem svijeta, ako Met dopusti da takve krađe prođu, što onda treba očekivati od ostatka tržišta umjetnina?”, pita se Tess Davis, izvršna direktorica Antiquities Coalition, organizacije koja se bori protiv trgovine kulturnim artefaktima.

Bivši ravnatelj pisao o velikom broju krijumčarenja

Thomas Hoving, koji je bio ravnatelj Meta od 1967. do 1977. godine, zaslužan je za transformaciju Meta u muzej djela svjetske klase. U svojim memoarima opisuje kako se njegovo desetljeće agresivnog stjecanja za Met oslanjalo na niz nezakonitih izvora i da je njegov adresar švercera bio duži od ičijeg. Biti suučesnik krijumčarima umjetnina, napisao je, bilo je neophodno.

Odobrio je kupnju velike serije indijskih i kambodžanskih antikviteta za koje je sumnjao da su prokrijumčareni, a sakrio je dnevnike u kojima je iznosio pojedinosti o svojim sumnjama o porijeklu kupljene grčke keramike. Kad je Turska zatražila povrat ukradenih relikvija, Hoving je priznao krivnju kolegi kustosu.

Poslovali su s optuženim krijumčarima

Poslovanje Meta s optuženim trgovcima antikvitetima prethodilo je Hovingovom mandatu. U pedesetima, Met je počeo nabavljati komade od Roberta E. Hechta, trgovca antikvitetima kojemu je u Italiji suđeno za krijumčarenje antikviteta, a Met je svejedno kupovao od njega. Hecht je na kraju umro negirajući umiješanost u ilegalni izvoz umjetnina, a slučaj je otišao u zastaru.

Hechtov poslovni partner Bruce McNall kazao je da nije znao odakle stvari stižu, ali je sumnjao. Ispričao je kako je prodao jednu grčku vazu Metu, a da nije ništa znao kako je Hecht do nje došao. Kustos Meta nije ga tražio detalje o porijeklu. Niti jedan komad muzeja nabavljen preko Hechta ne navodi porijeklo ili povijest vlasništva.

McNall je rekao da je izbjegavao podzemlje koje je njegovog poslovnog partnera opskrbljivalo umjetninama. “To je posao kojim upravlja mafija, nisam želio imati posla s takvim tipovima i to sam prepuštao Hechtu.”

Trgovanje ukradenim talijanskim umjetninama

Muzejski zapisi najznačajnije Hechtove prodaje Metu, grčke vaze vrijedne milijun dolara, pokazuju kako je muzej nabavljao stvari. Vaza je nabavljena da bi podigla status grčke i rimske zbirke, a porijeklo se ne spominje, samo se navodi da je prodavač Hecht.

Hoving je kasnije postao zagovornik vraćanja ukradenih relikvija. Met je vazu vratio u Italiju odakle je ukradena, nakon dugotrajne kriminalističke istrage. Met ima i oko 800 predmeta u svojoj kolekciji koje su bile u vlasništvu Hechtovog partnera Jonathana P.Rosena. Zajedno sa Hechtom, Rosen je optužen za trgovanje ukradenim talijanskim antikvitetima.

Rosen i Hecht su bili suvlasnici galerije u New Yorku. Sredinom 2000. godine Rosenovo ime se e pojavilo u istrazi oko prodaje ukradenog talijanskog blaga. Muzej umjetnosti Clevelanda vratio je ukradene relikvije koje je primio od Rosena. Sveučilište Cornell 2013. godine pristalo je vratiti 10.000 drevnih ploča u Irak, ploče su donirali Rosen i njegova obitelj.

Indijsko djelo ‘Celestial Dancer’ krađom stiglo u Met

Optužba protiv Rosena navedena je u kaznenom postupku protiv Giacoma Medicija, osuđenog krijumčara antikviteta. Rosen zbog zastare nikada nije izveden pred sud, a i važan dio povezan s Rosenom vraćen je Italiji.

Metova kolekcija sadrži 85 komada koje je nekad posjedovao Subhash Kapoor, jedan od najuspješnijih krijumčara robe na svijetu. Uhićen je u Njemačkoj, 2011. godine, a u Indiji je ove godine osuđen za krijumčarenje antikviteta.

Jedan od istaknutih Metovih antikviteta iz Indije, Celestial Dancer, kupljen je preko Kapoorove njujorške galerije. Upravitelj galerije je priznao krivnju za prodaju ukradenih azijskih djela. Met je djelo prihvatio kao donaciju bogatih kolekcionara. Metovi podaci o porijeklu Celestial Dancer ne daju informaciju kako je djelo napustilo Indiju.

Malo dokaza da je Met pooštrio standarde

Krajem sedamdesetih, Hoving je pokušao promijeniti praksu Metropolitanovih slobodnih metoda prikupljanja. Ali malo je dokaza da je Met pooštrio standarde nabave. Broj komada je samo rastao. Opušteni pristup muzeja izložio ih je danas istragama.

Tijekom 2022. godine američke vlasti zaplijenile su najmanje 29 predmeta iz Metove zbirke. I drugi svjetski muzeji suočavaju se s istragama opljačkanih predmeta u svojim zbirkama. Prošle godine londonski muzej Horniman, Institut Smithsonian u Washingtonu i razni njemački muzeji i privatni kolekcionari vratili su predmete opljačkane iz Nigerije.

U dva mjeseca ove godine muzeji i kolekcionari iz SAD-a, Španjolske i Australije vratili su desetke opljačkanih relikvija. “Tržište antikviteta naziva se najvećim nereguliranim tržištem na svijetu”, kazala je Angela Chiu, stručnjakinja za azijsku umjetnost. “Nemate pojma što se događa iza zatvorenih vrata.”