Video: Ovaj genijalni 17-godišnji klinac iz Ukrajine izumio je dron koji može detektirati nagazne mine

U veljači 2022. godine, kada je Rusija napala Ukrajinu, sedamnaestogodišnji Igor Klimenko, morao je napustiti svoj dom u Kijevu. On i njegova obitelj preselili su se na selo, sklanjajući se u podrum dok je oko njih žestoko bjesnio rat, piše Smithsonian.

Nakon tri tjedna boravka na selu, tinejdžer se odlučio posvetiti projektu kojeg je već prije započeo, prototipu drona koji bi mogao otkrivati neeksplodirane nagazne mine i slati njihove točne koordinate daljem korisniku.

Ogromna prijetnja za civile

Neeksplodirane nagazne mine ogromna su prijetnja, osobito za civile koji žive u područjima koja su nekada bila ratne zone. Mine i drugi eksplozivi zaostali iz rata, 2020. godine ubili su i ranili 7073 osobe, od kojih su 80 posto civili. Čak 110 milijuna nagaznih mina moglo bi biti zakopano u 60 zemalja.

Postupci razminiranja su spori i opasni, na svakih 5000 uspješno uklonjenih nagaznih mina, jedan pirotehničar pogine, a dva su ranjena, kažu podaci. Klimenko je odlučio pokušati iskoristiti svoje kompjuterske i inženjerske vještine kako bi proces razminiranja učinio sigurnijim.

Ima dva prototipa

Dok je završavao zadnju godinu srednje škole, Klimenko je sa znanstvenicima i programerima radio na usavršavanju svog kvadrokopterskog detektora mina. Sada ima dva prototipa. Prošloga tjedna Klimenko je na Clinton Global Initiative iz New Yorka dobio nagradu Chegg.org Global Student Prize i 100 tisuća dolara kao “student koji utječe na društvo, učenje i živote kolega”, piše MSN.

“Global Student Prize mi je pružio priliku da iznesem svijetu svoju priču”, kaže Klimenko, dodajući da je to dobra prilika i za pronalaženje ljudi koji se žele priključiti njegovom projektu. Dio nagrade planira upotrijebiti za daljnji razvoj svoga drona.

Rusija i SAD nisu potpisali ugovor o zabrani protupješačkih mina

Nagazne mine se dijele na dvije vrste, protuoklopne nagazne mine koje ciljaju tenkove i oklopna vozila i protupješačke koje ciljaju ljude. Ugovor o zabrani protupješačkih mina iz 1997. godine koji je potpisalo više od 150 zemalja zabranjuje upotrebu protupješačkih mina jer neselektivno ubijaju i vojsku i civile. Ukrajina je potpisala ugovor 1999. godine, a Rusija i SAD nisu.

Human Rights Watch je do sada u Ukrajini identificirao najmanje sedam vrsta protupješačkih i šest protuoklopnih mina, koje koriste samo ruske snage. Ukrajinska vlada kaže da bi eksplozivom moglo biti zagađena trećina zemlje. Najčešći alati za otkrivanje mina su detektori metala, životinje koje njuše eksploziv i sonde za nagazne mine, šiljci koji se ručno zabijaju u zemlju, a posljednjih godina istražuje se korištenje dronova i drugih tehnologija.

Tinejdžer tvrdi da je dron humanije rješenje

Organizacija The Demining Research Community razvila je dron koji koristi snimke i strojno učenje kako bi locirali mine s 92 posto točnosti. Mine Kafon, druga organizacija, koristi tim od dva drona za lociranje nagaznih mina, prvi stvara 3D vizualizaciju ciljanog područja, a drugi prikuplja podatke pomoću detektora metala, radara i uređaja za prikupljanje uzoraka. Ti se podaci koriste za obuku softvera za otkrivanje mina koji locira mine na 3-D karti. Ovaj sustav može otkriti mine s točnošću od 4 centimetra, a njime se može upravljati i ručno.

U Ukrajini se mine traže detektorom metala. Tim Bechtel, geofizičar s Franklin and Marshall Collegea u Pennsylvaniji, dizajnira flotu od četiri autonomna robota koji će razminiravati zemlju. “Većina ruskih mina iako imaju plastično kućište sadrži još uvijek značajnu količinu metala”, kaže Bechtel. “Detektiranje metala na zemlji je riskantno”, kaže Klimenko.

“To je opasno za osobu je postoje strašne nagazne mine koje osluškuju samo vibracije u zemlji i eksplodiraju već kad im se netko približi”, objašnjava Klimenko. Tvrdi da će njegov dron biti puno bolji i humaniji način za otkrivanje mina.

Dron može pronaći mine udaljene osam kilometara

Uređaj koji je dizajnirao Klimenko koristi kvadrokopter F5 PRO sa detektorom metala koji visi ispod uređaja. Ugrađeni žiroskop detektira učinak vjetra na dron. Detektor mina može letjeti 20 do 30 minuta na udaljenosti od osam kilometara iako bi se ti parametri skupljom opremom mogli poboljšati.

Prije početka leta, dron bilježi koordinate na statičnoj lokaciji. Korisnik zatim zadaje duljinu i širinu područja koje će dron skenirati. Čim detektor metala tijekom leta nađe minu, šalje infracrveni signal fototranzistoru na programabilnu strujnu ploču koju ima korisnik drona. Ploča izvršava kod koji je Klimenko napisao u programskom jeziku C++. Koristeći brzinu drona, vrijeme kad je poletio i kad je detektor locirao minu, kod izračunava koordinate mine, izračun se zatim prevodi u GPS koordinate unutar dva centimetra točnosti.

Kvadratni kilometar skenira unutar tri tjedna

Dronu treba dva do tri tjedna da skenira kvadratni kilometar zemlje i izračuna koordinate nagaznih mina. Klimenko je testirao sposobnost uređaja u laboratoriju i vani, u niskoj travi pri slabome vjetru.

Tinejdžer Klimenko je sada student informatike i matematike na Sveučilištu Alberta, u Kanadi, a skraćeno radi na Kijevskom politehničkom institutu kako bi stekao diplomu iz gradnje strojeva. Nada se da će u budućnosti uređaju dodati radar koji prodire u tlo kako bi poboljšao točnost svog Quadricopter Mines Detectora, uz sustav boja u spreju koji će omogućiti fizičko označavanje lokacije mina te umjetnu inteligenciju za pružanje točnih koordinata i vrstu nagazne mine. Na kraju, Klimenko planira ugraditi i funkciju detonacije.