Vlada će predstaviti plan popuštanja mjera. Evo kako su druge zemlje riješile otvaranje restorana, škola i frizera

Nizozemski premijer Mark Rutte nedavno je pozvao sugrađane da se priviknu na život u društvu od jednog i pol metra. Toliki razmak – socijalna distanca koju moramo održavati kako bi se usporilo širenje zaraze koronavirusom – još će, očito, dugo ostati dio svakodnevice.

Zadnjih dana europske zemlje nalaze razne načine kako da doskoče toj “novoj normalnosti”, kako je naziva Rutte, a vrlo često i hrvatski premijer Andrej Plenković. Nakon što je širenje zaraze, zbog rigoriznih mjera, izgleda malo posustalo, države se počinju vraćati u normalu – ili, bolje rečeno, novu normalu. Taj povratak uskoro čeka i Hrvatsku.

Vlada bi, prema najavama, u četvrtak trebala predstaviti plan popuštanja dosadašnjih mjera. Dok se očekuje koje će gospodarske i druge aktivnosti Banski dvori dopustiti i pod kojim uvjetima, izdvojili smo neke primjere kako se u ovoj situaciji snalaze druge države. Neka od tih rješenja zasigurno čekaju i Hrvatsku.

Maske: obavezne ili ipak ne?

Trebaju li maske biti obavezne? Na to pitanje još uvijek nema jedinstvenog odgovora, ali u nekim europskim državama i gradovima očito smatraju bitnim da njihovi građani prekriju lice. Pariz će, najavila je gradonačelnica Anne Hidalgo u intervjuu za Le Journal du Dimanche, do sredine svibnja podijeliti perive maske svojim stanovnicima, dok će na javnim mjestima biti dostupni dezinfekcijski gelovi.

Njemačka federalna vlada nije naredila nošenje maski, nego ih je samo snažno preporučila, ali su vlasti u pojedinim saveznim pokrajinama odlučile da bi ipak bilo bolje učiniti maske obaveznima. U Saskoj se moraju nositi u javnom prijevozu i trgovinama, isto će od sljedećeg tjedna vrijediti i u Bavarskoj i još nekim pokrajinama.

Prema neslužbenim informacijama, izgleda da hrvatska Vlada neće, barem zasad, propisati obavezno nošenje maski. Sugovornici Telegrama iz Vlade napominju da nema decidiranog stava struke o tome, pa je, dakle, izvjesno da Banski dvori neće ići tako daleko kad su u pitanju maske. Ali, kažemo zasad, jer se stvari, kako se dosad pokazalo, mogu praktički preko noći promijeniti.

Trgovine: rukavice i barijere od pleksiglasa

U mnogim zemljama u vrijeme karantene bile su zatvorene sve trgovine, osim ljekarni i onih koje prodaju nužne proizvode, uglavnom namirnice. No, s vremenom se krenulo u postupno otvaranje i drugih trgovačkih djelatnosti: u Italiji, primjerice, knjižara, u Austriji manjih trgovina, trgovina građevinskog materijala, vrtnih centara i tome slično.

Dio država pritom se odlučio da se temeljem površine odredi koje se trgovina mogu otvoriti, a koje ne. U Austriji je odlučeno da će se najprije otvoriti trgovine koje su manje od 400 kvadratnih metara (veći dućani otvaraju se početkom svibnja). U Njemačkoj je od ponedjeljka dozvoljen rad trgovinama manjim od 800 kvadrata.

Italija je prije tjedan dana dopustila otvaranje knjižara i trgovina s potrepštinama za djecu i bebe. Knjižare su, pišu lokalni mediji, uvele niz mjera kako bi zaštitile zaposlenike i kupce. Neke su, primjerice, uvele barijere od pleksiglasa na blagajnama, slično kako danas imamo mi u Hrvatskoj u ljekarnama; zaposlenici nose maske, a kupcima je na ulazu na raspolaganju dezinfekcijsko sredstvo i jednokratne rukavice.

Usluge: dizinfekcija češljeva i razmaknuti stolovi

Restorani, kafići, frizerski i slični saloni trenutno su otvoreni u vrlo malom broju europskih zemalja. U Švedskoj se, s obzirom na njihov liberalniji pristup u ovoj pandemiji, restorani i kafići nisu niti zatvarali, ali je ipak u jednom trenutku propisano da se posjetitelje može posluživati samo za stolom, a ne više za šankom, te da treba osigurati dovoljan razmak među stolovima.

Sredinom svibnja restorani i kafići ponovno će biti otvoreni i u Austriji. Smjet će raditi do 23 sata, broj gostiju bit će ograničen, uz primjereno razmaknute stolove. Barijere od pleksiglasa, kakve su bili postavili pojedini restorani u Hong Kongu, u Europi se, barem zasad, ne spominju.

U Danskoj su počele raditi i uslužne djelatnosti poput frizera i kozmetičara gdje preporučena distanca od metra i pol ili dva jednostavno nije moguća. Traži se stoga redovito pranje ruku, dezinfekcija opreme, kao i dijelova salona poput kvaka, prekidača za svjetlo i rukohvata (dakle, onoga što mnogi dodiruju), pranje ručnika na visokim temperaturama te minimalan broj ljudi koji čekaju na uslugu, tako da je među njima moguć razmak od dva metra i slično.

U Hrvatskoj bi, jednom kad se te djelatnosti otvore, moglo biti vrlo slično, proizlazi iz nedavnih izjava ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka. On je, primjerice, najavio da će pri otvaranju najprije doći na red kafići i restorani s terasama i oni koji mogu osigurati razmak među gostima. Za stolom za četiri osobe ubuduće će moći sjediti jedna do dvije, kazao je Capak, dok će se, primjerice, kod frizera sve morati strogo dezinficirati.

Škole: tko se najprije vraća u klupe?

Djeca u nekoliko europskih država počela su se vraćati u vrtiće i školske klupe, ali uz vrlo stroge mjere higijene i socijalne distance (mada je, naravno, pitanje koliko se kod kojeg uzrasta može osigurati poštivanje tih mjera). Redovito pranje ruku, barem svaka dva sata, razmak od dva metra među klupama, igranje u malim grupama od troje ili petero djece – ovisno o tome jesu li unutra ili vani – to su neka od pravila uvedena u danske škole.

U Luksemburgu su, pak, odlučili da će, kako bi osigurali socijalnu distancu, razrede podijeliti u dvije skupine, javljaju mediji. Te dvije skupine izmjenjivat će se po tjedan dana na nastavi. Norveška je, pak, u vrtićima uvela stroga ograničenja broja djece u svakoj skupini i zabranila da se djeca iz različitih skupina miješaju. Učenici u Hrvatskoj mogli bi, čini se, školsku godinu završiti virtualno, barem većina njih. To je danas najavila resorna ministrica Blaženka Divjak koja je na N1 izjavila da djecu nitko neće tjerati u školu te da će za veliku većinu učenika nastava biti online, kao i do sada.

Kad su u pitanju škole, ne postoji jedinstvena preporuka je li bolje vratiti u klupe najmlađe učenike – koji su, po svemu što znamo, otporniji na virus, ali ne znaju baš držati socijalnu distancu – ili ipak one malo starije, tumačili su izvori bliski Banskim dvorima dilemu koju Vlada mora razriješiti. Zato su neslužbeno iz Vlade zadnjih dana tvrdili da još uvijek nije donesena definitivna odluka o povratku u škole.

Javni prijevoz: obavezne maske, prednost pješacima

Kako smo već napomenuli, u pojedinim europskim državama za vožnju javnim gradskim prijevozom – autobusom, podzemnom željeznicom, vlakovima – putnici obavezno moraju nositi masku. U Španjolskoj su, primjerice, kada je odlučeno da se neki ljudi smiju vratiti na posao i da će za putovanje do posla koristiti javni prijevoz, vlasti odlučile podijeliti deset milijuna komada maski.

U Londonu su, kako su izvijestili britanski mediji, odlučili da putnici u autobuse smiju ulaziti samo na srednja vrata, a karte se ne naplaćuju, kako bi na taj način barem dijelom zaštitili vozače, da što manje dolaze u kontakt s ljudima. Neki veliki europski gradovi, pak, u svojim gradskim središtima počinju prednost davati pješacima i biciklistima. Britanski Guardian jučer je pisao o takvim namjerama Milana, talijanskog grada u središtu Lombardije, jedne od najpogođenijih europskih regija, a slične planove, javlja Politico, imaju i u Bruxellesu.

Ministar Oleg Butković danas je na N1 potvrdio da će u Vladinom planu biti i mjere vezane uz prijevoz, ali detalje nije htio otkrivati. Ocijenio je tek da je područje prometa specifilno i osjetljivo, a najsloženije je pitanje javnog gradskog prijevoza. No, sve će, tvrdi Butković, u sutrašnjoj Vladinoj odluci biti pojašnjeno.