Zašto Hrvatska ne iskoristi ovaj trenutak da ukine brojčane ocjene za prvašiće? Prema reformi to se već trebalo dogoditi

Četvrti tjedan nastave na daljinu u Hrvatskoj polako se privodi kraju, a učenike u sljedećem očekuje ocjenjivanje i vrednovanje prema detaljnim uputama koje je sastavilo resorno Ministarstvo. I u nastavi na daljinu mora biti brojčanih ocjena jer tako predviđa postojeći Zakon o odgoju i obrazovanju, no uputa je da najmlađe učenike, one u razredima od 1. do 4., neće trebati usmeno ispitivati, kao i da neće morati imati brojčanu ocjenu iz svih nastavnih cjelina svih nastavnih predmeta.

Bit će dovoljno da učitelji prate njihovu aktivnost; provjeriti jesu li sve zadaće i vježbe izrađene i dati učenicima da naprave neki od kompleksnijih zadataka koji služi sintezi znanja, primjerice izrada plakata, crteža, sastavaka, kvizova. Kroz takve aktivnosti bit će moguće brojčano ocijeniti učenike. “Moguće je iz svakog predmeta, kao i u višim razredima, dodijeliti barem dvije ocjene”, pojasnili su iz Ministarstva za Telegram kako će učenici razredne nastave u ovome periodu biti ocijenjeni.

Ukidanje ocjena bio je dio kurikularne reforme

Još su prošloga tjedna iz Ministarstva poručili kako klasične, brojčane ocjene u razrednoj nastavi, nije moguće dokinuti bez izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju, za što, kako su istaknuli, ostavljaju otvorenu mogućnost. Zanimalo nas je razmišljaju li aktivno u Ministarstvu o ukidanju brojčanih ocjena u najnižim razredima i izmjeni Zakona, pogotovo s obzirom na to da se približavamo kraju nastavne godine pa će ocjene biti nužno i zaključiti. Odgovor na to pitanje nismo dobili.

Međutim, gledajući kroz prizmu najnižih razreda osnovne škole, ideja o dokidanju brojčanih i uvođenju opisnih ‘ocjena’ već postoji, i to u inicijalno postavljenoj kurikularnoj reformi, za koju obrazovne vlasti tvrde da je provode. Naime, Cjelovita kurikularna reforma u svojim postavkama iz 2015. i 2016. za prvi i drugi razred osnovne škole predviđala je da se učenička postignuća opisuju kvalitativno, ne i brojčano.

Neimplementirana rješenja u Školi za život

Nakon drugoga razreda osnovne škole, učeničkim postignućima pridodale bi se brojčane ocjene, tj. numerički pokazatelji razine usvojenosti ishoda učenja. Interesantno, inicijalno osmišljena kurikularna reforma predviđala je i da 1. i 2. razred nije moguće ponavljati, odnosno ‘pasti’. Niti ovo nije zaživjelo u prilagođenoj Školi za život pa smo već problematizirali činjenicu da svake školske godine više od sto prvašića padne razred.

Cijeli je, dakle, niz rješenja koja Škola za život nije implementirala iz kurikularne reforme, iako se od lansiranja Škole za život tvrdi da ona jest kurikularna reforma. Spomenimo i kako je Zakon o odgoju i obrazovanju, kojeg bi valjalo mijenjati za dokidanje brojčanih ocjena u najnižim razredima, izmijenjen uoči lansiranja Škole za život, no nije obuhvatio cjelokupna rješenja koja su bila predviđena kurikularnom reformom.