Sa subote na nedjelju počinje zimsko računanje vremena

Znanstvenici s Harvarda otkrili su da pomicanje sata jedan sat unaprijed ili unazad može imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Pomicanje sata može utjecati na neke od naših ključnih funkcija kao što su raspoloženje, apetit i rutinu spavanja, a također može pridonijeti depresiji i anksioznosti. Uz sve to, tu je još i povećan rizik od srčanog udara.

U noći između 28. i 29. listopada 2023. godine, u 3 sata ujutro, potrebno je pomaknuti kazaljke sata unatrag za jedan sat. To bi značilo da će se kazaljke vratiti na 2 sata ujutro, a mi ćemo ovoga vikenda spavati jedan sat dulje.

Bitno je napomenuti i da se s početkom zimskog računanja vremena mijenjaju i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje pa će se tako potrošena struje prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj tarifi u vremenskom periodu od 21 do 7 sati, javlja HEP.

A koji dan nakon, i to već od 1. studenog, dolazi i do bitnih promjena za vozače. Tako će od 1. studenog do 31. ožujka za sva motorna vozila za vrijeme vožnje danju biti obavezno paljenje dnevnih ili kratkih svjetla. Oni vozači koji se ogluše na ove odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama biti će primorani platiti novčanu kaznu u iznosu od 30 eura.

Pomicanje sata i zimsko računanje vremena u 2023.

Prije nekoliko godina, Europska Unija je pompozno najavljivala ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena, a iako smo tada kolektivno odahnuli i nadali se ukidanju ove naporne, ali i prilično nezdrave tradicije, ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena još se nije dogodilo, tako da smo i dalje primorani pomicati kazaljke sata i u 2023. godini.

Što se Hrvatske tiče, Vlada Republike Hrvatske 27. siječnja 2022. godine donijela je Uredbu prema kojoj zimsko računanje vremena započinje 29. listopada, što je ujedno i datum kada završava ljetno računanje vremena. Ovom Uredbom vrijeme će biti regulirano sve do kraja 2026. godine, što znači da se ne moramo nadati ukidanju ljetnog i zimskog računanja vremena barem do 2027. godine.

Zašto uopće pomičemo sat?

Glavna ideja o prilagodbi računanja vremena prema različitim dijelovima godine postoji od davnina, a vrijeme su godišnjim dobima prilagođavali čak i stari Rimljani u Rimskom carstvu, koji su mijenjali duljinu punoga sata pa bi tako zimi jedan sat trajao 44 minute, dok bi ljeti jedan sat iznosio 75 minuta.

• Britanac William Willet, koji je bio poznati obožavatelj golfa i boravka na otvorenom prostoru u prirodi, smatrao je da bi pomicanje sata unaprijed omogućilo svim ljudima da više vremena provode na zraku u prirodi. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, Willetova ideja bila je ostvarena, a glavni razlog je bila ušteda energetskih resursa za vrijeme rata.
• Političar, znanstvenik, filantrop, izumitelj i otac osnivač Sjedinjenih Država, Benjamin Franklin, u 1784. godini je došao na ideju da bi ljudi mogli uštedjeti na svijećama ako ustanu jedan sat ranije
• Novozelandski astronom i entomolog (osoba koja proučava kukce) George Vernon Hudson je 1895. godine smatrao kako bi se kazaljke na satu trebale pomicati za dva sata unaprijed. Razlog je i više nego zgodan – Hudsonu je trebala sunčeva svjetlost kako bi mogao nesmetano skupljati kukce u poslijepodnevnim satima.
• U Europi su pomicanje sata prvi prihvatili Nijemci 1916. godine, a primjer Njemačke zatim su popratile i zemlje poput Velike Britanije, Rusije i SAD-a, gdje je koncept počeo biti primjenjivan od 1918. godine.

Kako pomicanje sata utječe na zdravlje?

Pomicanje sata za jedan sat unatrag utječe i na ljudsko zdravlje. Kada pomaknemo kazaljke na satu unatrag pri zimskom računanju vremena, to rezultira time da se dnevna svjetlost zadržava puno kraće tijekom poslijepodnevnih sati. Posljedice toga su manje svjetlosti i dulja noć, a to su stvari koje negativno utječu na ljudsko raspoloženje, ali i produktivnost. Tijekom zime, odsutnost prirodne svjetlosti u rasponu od samo jednog sata može rezultirati i sezonskom depresijom.

Tu su još i poteškoće u ritmu spavanja pa se može dogoditi i da teže zaspimo ili se teže probudimo iz sna. Rezultati su opet umor i smanjena koncentracija, što loše utječe na naše radne navike i bioritam. BBC javlja da pomicanje sata može dovesti do problema kod osoba s demencijom te takve osobe znaju biti dezorijentirane ili zbunjene u većoj mjeri nakon promjene sata. No, ima i zemalja koje ne pomiču sat, a nalaze se u gotovo cijeloj Aziji, Africi te Južnoj i Srednjoj Americi. Mi već razmišljamo o pakiranju kofera.