Znanstvenici dugo pokušavaju otkriti je li svima nužan san za preživljavanje. Žele pronaći bića koja ne spavaju

Pokušavaju otkriti ključ razumijevanja funkcije sna

ZADNJA IZMJENA: ožu 5, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Neke životinje spavaju okrenute naglavačke, neke spavaju tek povremeno nekoliko sati, neke se zakopavaju ispod blatnog prekrivača. Bez obzira na to koji im je omiljeni položaj kod spavanja, šišmiši, slonovi, žabe, pčele, ljudi, svi imaju nešto zajedničko, svi spavaju. Na znanstvenicima je da tek otkriju postoje li bića koja uopće ne spavaju i je li san nužan za preživljavanje.

Većina ljudi će se složiti da je san potreban. Poslije besane noći, ljudi sljedeći dan vrlo teško funkcioniraju. Loš san kroz dulje vrijeme negativno utječe na zdravlje, raste opasnost srčanih bolesti, moždanog udara, debljanja i dijabetesa. Činjenica da sve životinje drijemaju sugerira da san i kod njih ima važnu funkciju.

Držala štence budnima, uginuli su

Još od Aristotela znanstvenici nude objašnjenja zašto spavamo, ali točna svrha spavanja još uvijek je otvoreno pitanje. Marie de Manaceine, jedna od prvih ženskih liječnica u Rusiji, je 1890. godine bila zaokupljena misterijem spavanja. “Svi volimo život i želimo živjeti što dulje ali unatoč tome trećinu života provodimo spavajući”, napisala je Manaceine. U nastojanju da otkrije što je uistinu san, provela je prvi eksperiment kako manjak sna utječe na životinje.

Koristeći pristup koji danas izgleda surov, držala je štenad budnima i oni su umrli nakon nekoliko dana nespavanja. U nadolazećim desetljećima rađeni su mnogi eksperimenti na štakorima i žoharima, uvijek sa smrtnim ishodom. Ali uzrok zašto životinje umru zbog nedostatka sna ostaje nepoznat.

Nedostatak sna nije ubio voćne mušice

Nespavanje je opasno ali neka su bića u stanju živjeti uz vrlo malo sna. Ona bi mogla biti ključ razumijevanja funkcije sna. Studija objavljena u veljači, u časopisu Science Advances, pratila je način spavanja voćne mušice. “Utvrdili smo da neke mušice jedva da ikada spavaju”, kaže za Live Science Giorgio Gilestro, biolog s Imperial College London.

Oko 6 posto ženskih mušica spava manje od 72 minute na dan, dok druge spavaju oko 300 minuta. Jedna je čak spavala, u prosjeku, manje od 4 minute. U nastavku eksperimenta, znanstvenici su im ukrali 96 posto sna. To nije dovelo do prerane smrti ovih mušica, živjele su koliko i kontrolna grupa koja je spavala normalno. Gilestro i drugi znanstvenici pitaju se je li san toliko važan kako se smatra.

Zasad nije pronađena životinja koja ne spava

Znanstvenik Niels Rattenborg s njemačkog Max Planck instituta primijetio je da jedna vrsta ptica na Galapagosu ponekad spava s pola hemisfere mozga dok lete preko oceana. Neki puta, dok lete, obje hemisfere spavaju. Spavanje tijekom leta može biti zajedničko i drugim pticama, kao što je čiopa koja leti po 10 sati bez slijetanja.

Ali još više iznenađuje otkriće da velika fregata, moćna i agresivna ptica iz reda pelikana, kad leti spava tek 42 minute na dan, a dok je na zemlji spava po 12 sati.

Hoćemo ikada pronaći životinju koja uopće ne spava? “Sve je moguće”, kaže Rattenborg. “Ipak za sada nam istraživanja pokazuju da niti jedna životinja ne živi bez spavanja. I minimalna duljina sna je bitna, čak i onima koji spavaju izuzetno kratko”, objasnio je.

Eva Benedik
Telegram autor
1919 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program