Znanstvenici imaju novu intrigantnu teoriju o nestanku dinosaura. Izgleda da ih nije pobio samo udar meteorita

Izumiranje dinosaura i dalje je obavijeno velom tajne, a jedna od popularnih teorija je udar meteorita širokog 15 kilometara u Zemlju koji je izazvao njihovo masovno izumiranje prije šezdeset i šest milijuna godina.

No, što ako to baš i nije tako? Niz ogromnih vulkanskih erupcija koje su se dogodile prije, tijekom i nakon udara meteorita dodatno je zakomplicirao život dinosaurima. Emisija plinova koja je nastala u erupcijama zaklonila je Sunčevu svjetlost i ohladila cijelu atmosferu što nije pogodovalo dinosaurima, pokazuju nedavna istraživanja.

“Ovo zahlađenje promijenilo je klimu, a meteorit je bio posljednji i najveći udarac. To je bio posljednji događaj prije njihova izumiranja”, rekao je Don Baker, koautor studije i geokemičar sa Sveučilišta McGill.

Zemljina temperatura padala prije udara meteorita

Zemljina temperatura padala je puno prije nego što je meteorit udario, pokazuju neka istraživanja. Iako je meteorit popularna teorija o nestanku dinosaura, vulkanske erupcije i promjena klime još su jedno od mogućih objašnjenja.

Dokazi leže u jednoj od najvećih vulkanskih provincija na svijetu, poznatoj kao Deccan Traps (velika magmatska pokrajina u središnjoj Indiji). Na tom području su bili masivni izljevi lave otprilike u vrijeme kada su dinosauri izumrli.

Posjetitelji koji danas odu na to mjesto, mogu vidjeti lavu naslaganu u slojevima. U nekim su dijelovima slojevi deblji od kilometra i pol i pokrivaju gotovo 322.000 četvornih kilometara. Svaka erupcija te veličine drastično bi promijenila okoliš, izbacujući plinove poput sumpornog dioksida, koji bi reflektirali Sunčevu svjetlost natrag u svemir i prouzročili hlađenje Zemljine površine u velikim razmjerima.

Erupcije su bile kontinuirane, jedna iza druge

“Erupcije su bile kontinuirane, jedna iza druge, to je trajalo stotinama tisuća godina”, rekao je Paul Renne, koautor i geokronolog sa Sveučilišta Kalifornije u Berkeleyu. “Ova razina vulkanske aktivnosti, koja pokriva stotine tisuća četvornih kilometara, rijetka je u geološkoj povijesti”, dodao je.

Kako bi istražili plinove emitirane tijekom tih drevnih tokova lave, tim istraživača je izbijao kamenje na području Deccan Traps. Većina plinova se izgubi u atmosferi tijekom erupcije, ali mali dio ostaje zarobljen u mineralima dok se lava hladi.

Tim znanstvenika je mjerio količinu sumpora i fluora u mineralima. Ponovno su stvorili uvjete u laboratoriju kako bi odredili koliko bi sumpora ili fluora bilo potrebno u okolišu da bi se ta količina dobila u kristalu.

Neposredno prije nego što je kobni meteorit udario u Zemlju, znanstvenici su otkrili da tokovi lave imaju velike koncentracije fluora koji bi mogao imati lokalne učinke poput kisele kiše, izumiranja bilja ili trovanja životinja. Koncentracije sumpora u tokovima lave bile su iznimno visoke – dovoljne da izazovu veliki pad temperature diljem svijeta, piše The Washington Post.

Vulkanske erupcije drugačije od svega viđenog

Vulkanske erupcije bile su različite od svega viđenog u ljudskoj povijesti. “Neke od ovih drevnih erupcija izbacile su i do sto kubičnih kilometara lave”, rekao je Baker i dodao da je pad temperature mogao prouzročiti vječnu zimu s temperaturama nižim čak 10 stupnjeva Celzijusa od uobičajenih tijekom narednih desetljeća.

“Ako imate ove velike erupcije, svakih deset godina, temperatura padne i vrijeme ostaje hladno”, rekao je Baker. “Jednom kada promijenite temperaturu, to je globalna promjena koja uključuje promjenu vjetra, kiše i svega ostalog”, dodao je.

“Dinosauri vjerojatno nisu imali vremena prilagoditi se. Prvi pad temperature vjerojatno se dogodio u razdoblju kraćem od jednog desetljeća, pri čemu je svaka godina postajala malo hladnija od prethodne”, rekao je Baker.

Znanstvenici pokušavaju riješiti zagonetku

Teško je znati što se događalo s dinosaurima u to vrijeme, ali znanstvenici neprestano pokušavaju riješiti tu zagonetku. “Vjerojatno ne postoji jednostavno objašnjenje zašto su dinosauri izumrli. Ali neka dinosauri posluže kao primjer onoga što se događa kada se Zemlja prebrzo mijenja – upozoravajuća priča za današnje klimatske promjene”, rekao je Baker.

“Brze klimatske promjene, bez obzira kako se dogode, mogu biti vrlo opasne za vrste na Zemlji. Svaka promjena koja je brža od prilagodbe tijekom evolucije može biti veliki problem”, zaključio je.