Znanstvenici pobili 4 mita kojima nas godinama uvjeravaju da je organska hrana zdravija
Stručnjaci se godinama ne mogu usuglasit je li organski uzgojena hrana zdravija
Nema sumnje da je organska hrana mnogo skuplja od obične, u mnogim slučajevima govorimo o dvostruko višim cijenama. No, je li ona i zdravija? Posljednjih godina većina znanstvenika pokušavala je pronaći odgovor na to pitanje, vode se žestoke rasprave te se do sada nije pronašao usuglašen stav.
Godine 2009. britanska Food Standards Agency pregledala je 67 studija o ovoj temi i nije pronašla mnogo razlike u hranjivoj kvaliteti između tih dviju vrsta hrane. Četiri godine kasnije proučavano je 237 studija objavljenih u časopisu Annals of Internal Medicine koji su također otkrili da organska hrana nije bitno zdravija od one obične.
No, tada je u srpnju 2014. objavljena studija u časopisu British Journal of Nutrition koju je predvodio Carlo Leifert sa sveučiišta Newcastle koji je u cijeli priču unio novi obrat. Otkriveno jer da organsko voće i povrće ima višu razinu antioksidansa od konvencionalno uzgojenih kultura. Također, ima niže razine sintetičkog pesticida.
Važno je da jedemo voće i povrće, kako god bilo uzgojeno
U međuvremenu, sve više stručnjaka počelo je isticati da su te beskrajne debate o organski i neorganskim namirnicama postale smetnja i skreću pogled s konkretnog problema, a taj je da većina ljudi ne jede dovoljno bilo kakvog voća ili povrća.
To je daleko važnije za zdravlje od zabrinutosti je li organska hrana bolja od one konvencionalne. Čak 75 posto Amerikanaca, a u tome ne zaostaje ni ostatak svijeta, ne jede preporučenih pet ili više obroka voća i povrća dnevno.
“Najbolja stvar koju potrošači mogu napraviti za sebe jest jesti puno voća i povrća, bez obzira jesu li oni proizvedeno organski ili konvencionalno”, kaže Carl Winter sa Sveučilišta Kalifornija.
No, sada su napokon stručnjaci, a prenosi The Vox, odlučili stati na kraj tim debatama i pobiti četiri stava zbog kojih smo godinama vjerovali da organska hrana jest zdravija.
1. Organska hrana ima više antioksidansa, ali to se ne odražava na naše zdravlje
Točno je da organski proizvodi, u prosjeku, imaju višu razinu antioksidansa. To je dio spomenute studije iz 2014. koji je dobio najviše pažnje u medijima. U prosjeku, autori su otkrili, organski proizvodi imaju višu razinu flavonoida, fenolnih kiselina, antocijana i karotenoida – u nekim slučajevima 20 do 40 posto veću.
Ovi spojevi – naziva antioksidansi – su ustvari obrana biljke, odnosno proizvode se kada su biljke pod stresom od okoline. Dakle, jedna od mogućnosti je da se organski usjevi, koje ne štite kemijski pesticidi, moraju nositi s više štetočina, a samim time proizvode više antioksidansa za svoju obranu.
No, nitko ne zna da li ta umjereno viša razina antioksidansa može potaknuti zdravlje. Da bi se to dogodilo ona bi se trebala apsorbirati u krvotok i distribuirati do organa – i tu jednostavno nije bilo dovoljno dokaza da se to potvrdi.
2. Kadmija ima više u cigaretama i školjkama
Organske žitarice, u prosjeku, imaju 48 posto niže razine kadmija. Kadmij je teški metal koji je preuzet od strane biljaka u tlu i štetan za ljude u vrlo visokim dozama. Dakle, na prvi pogled to izgleda kao čvrsta točka u korist organske. Ipak, teško je vidjeti zašto organski uzgoj dovodi do niže razine kadmija – to primjerice može samo odražavati različita tla gdje biljke rastu.
Također, istraživanje kaže da prosječni Amerikanac dobiva 0,0004 mikrograma kadmija po kilogramu tjelesne težine dnevno iz hrane – 10 puta niže od razine koja bi moglo izazvati oštećenja bubrega. Ako želite smanjiti unos kadmija, stručnjaci savjetuju da se usredotočite prvo na prestanak pušenja i konzumiranje manje školjaka, jer su oni veći izvori kadmija.
3. I organski pesticidi su štetni
Moramo biti svjesni da nije lako usporediti organsku i konvencionalnu hranu. Kada pričamo o organskoj hrani donekle je čvrsto određeno na što se misli – proizvodi moraju imati certifikat, zabranjeno je korištenje sintetičkih pesticida. Organskim životinjama ne smiju se davati antibiotici ili hormoni rasta. No, to i dalje ostavlja puno prostora za varijacije. Neke organske farme koriste prirodne pesticide koji se smatraju organskima, ali su ipak u biti vrlo otrovni.
Istraživanja su pokazala da organsko voće i povrće ima manje sintetičkih ostataka pesticida. To ne bi trebalo biti previše čudno – sintetički pesticidi ne koriste se na organskim farmama, a studija nije testirala organske pesticide (koji mogu i sami biti jako toksični).
“Tijekom mojeg 27-godišnjeg istraživanja pesticida i sigurnost hrane, i dalje sam skeptičan da izuzetno niske razine ostataka pesticida koje susrećemo iz hrane imaju utjecaj na zdravlje”, smatra Carl Zima, stručnjak za pesticide sa kalifornijskog sveučilišta. Izloženost ostatacima pesticida kod ljudi je 10.000 do 10.000.000 puta manja od one doze kojom su bile izložene laboratorijske životinje koje su hranjene pesticidima dnevno tijekom cijelog njihovog života, a kod kojih se vidio utjecaj na zdravlje.
4. Niža razina proteina, vlakana i nitrata
Organski proizvodi imaju nižu razinu proteina, vlakana i nitrata. To je bio jedan nalaz koji nije dobio toliko pozornosti i zapravo može biti točka u korist konvencionalnih proizvoda, kao što ističe Tom Sanders, nutricionistički znanstvenik sa londonskog sveučilišta. Međutim, još se raspravlja o tome je li viša razina nitrata u povrću prednost, ili niža.