Znanstvenici su napravili velik pomak u liječenju ALS-a, otkrili su kako popraviti oštećenje živčanih vlakana

Znanstvenici iz Edinburgha učinili su veliki korak u poboljšanju stanja bolesti motornog neurona ili amiotrofične lateralne skleroze, poznate i kao ALS. Tim znanstvenika prvi je put pokazao da je akson, živčano vlakno koje je ponekad dugačko i do jednog metra, a koje povezuje i šalje električne impulse iz živčanih stanica u mišić, kraće u stanicama koje su zahvaćene bolešću nego u zdravim stanicama, javlja The Herald Scotland.

Znanstvenici su otkrili i da se oštećenje živčanih stanica ili motornih neurona može popraviti pojačavanjem količine energije u tim mitohondrijima, sićušnim baterijama koje pokreću kemijske reakcije u svim ljudskim stanicama. Nakon što su pojačali količinu energije u njima, akson se vratio na normalnu duljinu.

Učinak je postignut uz pomoć laboratorijski stvorenih motoričkih neurona, uzgojenih iz matičnih stanica ljudi sa genetskom mutacijom za koju je poznato da uzrokuje ALS. Istraživanje je vodio dr. Arpan Mehta kojemu je ovo bio doktorski rad. Tim znanstvenika sa sjedištem u Centru za istraživanje bolesti motornog neurona Euan MacDonald Sveučilišta u Edinburghu, vjeruje da će isti rezultat moći postići prenamjenom postojećeg lijeka.

Znanstvenici pokušavaju identificirati lijek koji bi pomogao u liječenju

Jedan od perspektivnih kandidata mogao bi biti lijek za dijabetes koji je već odobren, i za koji se zna da povećava aktivnost mitohondrija, ali prije preporuke za klinička ispitivanja na ljudima znanstvenici će pregledati stotine tisuća potencijalnih spojeva. Klinika za regenerativnu neurologiju za istraživanje ove teške bolesti za koju nema lijeka, osnovana je donacijom od 10 milijuna funti, autorice Harryija Pottera, J.K. Rowling, 2010. godine, u znak sjećanja na spisateljičinu majku koja je umrla od multiple skleroze.

“Ovo je uistinu uzbudljivo otkriće za ljude koji boluju od bolesti motornog neurona. Vjerujemo da će ova tehnika spašavanja aksiona poticanjem energije ne samo usporiti i zaustaviti bolest, nego bi mogla i preokrenutu degeneraciju i potencijalno biti vrlo moćna”, kaže dr. Mehta.

Čim znanstvenici identificiraju lijek koji bi mogao proizvesti mitohondrijski poticaj koji traže, on brzo može ući u klinička ispitivanja, a taj put inače traje 10 do 15 godina. “Ako imate lijek koji je već siguran, jer se koristi kod drugih bolesti, u osnovi će rezultati stići za koju godinu. Jedini lijek koji sada postoji produžuje život za dva do tri mjeseca”, zaključuje dr. Mehta.