Znanstvenici su otkrili da ovaj mali puž jede gljivicu koja napada drvo kave
Ovo bi mogla biti dobra vijest za uzgajivače kave jer se gljivica na stablu kave teško riješiti
Masna, narančasta hrđa na listovima stabla kave je gljivica. Ako se ne tretira, uzrokuje opadanje lišća, smanjuje prinos i ubija biljku u roku nekoliko godina. Ekolozi koji su 2016. godine obavljali terenske radove u Porto Ricu, primijetili su i drugu jarko narančastu boju na listovima kave, što se pokazalo kao izmet. Slijedili su trag izmeta i saznali da pripada azijskom pužu lutalici. Na njihovo iznenađenje, mali mekušac koji jede biljke grickao je i hrđu, piše Smithsonian.
Znanstvenici su otkrili da puževi jedu zaraznu gljivicu, ali ne i biljke. Za 24 sata jedan puž očisti gotovo trećinu hrđe s listova. Druga, lokalna vrsta puža, za usporedbu, nije jela hrđu. Ovo bi mogla biti dobra vijest za uzgajivače kave jer se gljivica na stablu kave teško riješiti. Spomenuta gljivica prvi puta je primijećena u Šri Lanki, otoku južno od Indije, oko 1800. godine. Nošene vjetrom gljivične spore, zarazile su biljke u Africi, a zatim je gljivica na vjetru prešla i Atlantik.
Puževi ipak možda nisu najbolje rješenje
U Južnu Ameriku i na Karibe gljivica je stigla oko 1950. godine što je ozbiljno naštetilo proizvodnji kave. Pokušaji korištenja kemijskih tretmana i otpornijih vrsta kave, djelovali su tek kratko vrijeme jer se gljivica brzo razvija. Znanstvenici kažu da su azijski puževi lutalice prilagodljivi na različita okruženja, ali da im nikada nije palo na pamet da bi mogli jesti hrđu. Vjeruju da bi gladan puž koji jede sve mogao biti sve što poljoprivrednicima treba.
Međutim, znanstvenici upozoravaju da su puževi štetočine što se tiče agruma i dinji koji se uzgajaju u sličnim uvjetima kao kava i da treba biti vrlo oprezan. Naime, već se događalo da su ljudi uveli određene vrste životinja u nadi da će riješiti neki problem pa se on samo pogoršao. Primjerice, u Australiju je 1935. godine uvezeno 3000 žaba krastača zbog suzbijanja štetnika na plantažama šećerne trske u Queenslandu. Ta je žaba iznimno otrovna, pa ako je životinja pojede, ugiba.
Žabe nisu obavile zadatak, a kako se brzo razmnožavaju, sada ih Australija ima na milijune. Širenje puževa svijetom jako brine stručnjake. Oliver Windram, stručnjak za patologiju gljivica, kaže da bi povećanje raznolikosti biljaka moglo spriječiti širenje gljivice. Ako posadite drveće koje nije uobičajeno oko zaraženog područja, kada puše vjetar, vjerojatnije je da će gljivične spore tek sletjeti na biljku koja nije domaćin, klijati i uginuti.