Stručnjaci tvrde da se kuga pojavila tri tisuće godina ranije nego što smo dosad mislili
Znanstvenici su tijekom istraživanja proučili DNK iz zuba 101 osobe sa šest lokacija
Bakterija koja je uzrokovala “crnu smrt” u 14. stoljeću i druge stravične pandemije, morila je čovječanstvo mnogo duže nego što se dosad znalo. Skupina danskih znanstvenika proučila je DNK ljudskih ostataka iz Brončanog doba u Europi i Aziji i otkrila da je bakterija, yersinia pestis, bila prisutna u čovječanstvu 2800 godina prije Krista, odnosno čak 3000 godina ranije od dosadašnjeg najstarijeg dokaza o kugi.
Kuga je ubila ni ne zna se koliko desetaka milijuna ljudi u pandemijama koje su se protezale stoljećima i preoblikovale ljudsko društvo. “Kuga je utjecala na ljudsku populaciju na velikim geografskim područjima mnogo prije nego što smo mislili”, rekao je evolucijski genetičar Eske Willerslev sa sveučilišta u Kopenhagenu.
Znanstvenici su proučili DNK iz zuba 101 osobe sa šest lokacija: tri iz Rusije te po jedne u Poljskoj, Estoniji i Armeniji. Sedam od njih imalo je tragove infekcije yersinijom pestis. Stručnjaci su tražili i vrijeme ključnog događaja u razvoju kuge, mutacije koja je omogućila da se bakterija prenosi buhama. Yersiniju pestis s takvom mutacijom otkrili su kod osobe koja je umrla u Armeniji otprilike 951 godine pr.n.e.
Dosad je najstariji dokaz o kugi bio iz 540. godine
Njihova studija, objavljena u časopisu Cell, pokazala je da je kuga bila raširena u Europi i Aziji tijekom Brončanog doba. Najstariji dokaz pristunosti bakterije pronađen je u DNK uzorcima ljudi pokopanim oko 2800. pr.n.e. u masovnoj grobnici u Bateniju, na Altaju, srednja Azija.
Dosad je najstariji dokaz o kugi bio onaj iz Njemačke iz 540. godine nove ere, rekao je danski genetičar Simon Rasmussen. “Yersinia pestis iz Bronačnog doba predstavlja prijelazno stanje, još nije evoluirala da bi mogla biti prenošena buhama ili uzrokovati bubonsku kugu. Ali je bila sposobna uzrokovati septičnu i plućnu kugu”, rekao je Rasmussen.
Bakertija se do mutacije prenosila samo ljudskim kontaktom. Poslije je mogla preživjeti u utrobi buha, opstruirajući njihov probavni takt i tjerajući ih da zato grizu sve što mogu. Posljedica je bila širenje kuge u neslućenim razmjerima.
Yersinia pestis uzrokovala je dvije najsmrtonosnije pandemije u povijesti ljudskog roda – Justinijanovu kugu u 6. stoljeću, tako nazvanu po bizantskom caru koji je obolio i preživio, i Crnu smrt u 14. stoljeću. Prva je odnijela između 25 i 50 milijuna života, a druga od 75 do 200 milijuna.