Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Znanstvenik Igor Rudan objašnjava kolika će zapravo biti smrtnost od koronavirusa i analizira još 7 ključnih pitanja o epidemiji

U poduljoj objavi na Facebooku, Rudan je objasnio činjenice oko kojih se često polemizira

ZADNJA IZMJENA: ožu 6, 2020
Što se upravo događa s koronavirusom:

Znanstvenik Igor Rudan sinoć se na svojem Facebook profilu pozabavio jednim od ključnih pitanja vezanim za koronavirus: koliko je zapravo ovaj virus smrtonosan, odnosno, je li COVID-19 smrtonosniji od gripe ili nije. Naime, od pojave koronavirusa, postojale su dvije grupe, oni koji tvrde da je virus blaži, te oni koji tvrde da je virus smrtonosniji od gripe. Rudan ističe da su pojedini mediji zbog potpunog nerazumijevanja materije navodili da je smrtnost veća 20 ili 30 puta od obične gripe.

No, WHO je u četvrtak objavio da je smrtnost od koronavirusa 3,4 posto. Rudan se ponovno pozvao na svoje gostovanje u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2, gdje je pokušao umiriti javnost tvrdnjom da brojka od 3,4 posto, pa čak niti 7 posto, ne bi trebala biti zastrašujuća. Kaže da je brojka od 3,4 posto smrtnosti ustvari čak i dobra vijest.

KARANTENA WUHAN (9. DIO): KOLIKA JE, ZAPRAVO, STOPA SMRTNOSTI OD COVID-19?Središnje pitanje vezano uz epidemiju novog…

Gepostet von Igor Rudan am Donnerstag, 5. März 2020

1. Trump i Rudan se dijelom slažu

Rudan je na početku i kraju objave spomenuo Donalda Trumpa, koji je WHO-ovu brojku od 3,4 posto smrtnosti nazvao pogrešnom. Znanstvenik napominje da je razgovarao sa stručnjacima te da je njegov osobni dojam kako je smrtnost ispod jedan posto, ako ne i manje. Taj podatak Rudan je iznio i u Nedjeljom u 2. “Vidite kako je život nepredvidiv – danas sam javno ujedinjen u mišljenju s Trumpom, a naizgled protiv WHO-a. Iako samo naizgled, jer vidjet ćete da su i Trump i WHO u pravu, svatko na svoj način. To će vam pokazati i koliko je, zbog nerazumijevanja ove struke, medijima danas teško pratiti što se zapravo zbiva”, istaknuo je Rudan.

2. Objasnio je princip zaraze

Znanstvenik je u svojoj objavi i pojednostavljeno objasnio kako se virus uopće širi. Ističe da se u početku bilo koje virusne epidemije, pa tako i ove, virus muči zaraziti ljude, pa se ustvari prvo zaraze ranjivije skupine, stariji ljudi ili kronični bolesnici. Oni potom završavaju u bolnici, gdje se, kako kaže, ne sumnja na njihov epidemijski potencijal.

“Zatim se od njih zaraze drugi bolnički pacijenti, a i poneki zdravstveni djelatnici. Ovi potonji zatim bolest prošire i na ostale pacijente u bolnici – vrlo osjetljive ljude, starije, bolesnike koji se liječe od teških bolesti. Zbog tog razloga je u početku udio umrlih među svim oboljelima jako visok. Tako je počelo u Wuhanu, a potpuno jednako i u Italiji – umirali su zaraženi po bolnicama, pretežno vrlo stari i bolesni ljudi”, nastavlja Rudan.

Potom se virus širi među općom, odnosno izvanbolničkom populacijom, te počinje zaražavati ljude koji su inače zdravi. Ti ljudi su, objašnjava Rudan, u početku mislili da imaju običnu prehladu, koju će jednostavno preležati kod kuće ili prohodati. “Samo oni rijetki koji su se s temperaturom i simptomima borili dulje od 8 ili 9 dana tražili su pomoć u bolnici u Wuhanu. To je stoga što u Kini tipično ne postoji primarna zdravstvena zaštita i obiteljska medicina kakvom je mi poznajemo, već postoje goleme bolnice u njihovim ogromnim gradovima poput Wuhana gdje se oboljeli javljaju izravno”, piše Rudan.

3. Sezona prave gripe napravila je probleme

Problematično je, analizira Rudan, također bilo što je u vrijeme početka širenja koronavirusa bila i sezona prave gripe, no ubrzo se pročulo da se u bolnicama nešto čudno događa i da ljudi počinju masovno umirati. Tada su mnogi ostajali kod kuće s koronavirusom, ne želeći se testirati u bolnici, jer je tamo naizgled bila neka smrtonosna epidemija.

“Epidemija je u početku izgledala još i opasnijom jer je stvorila velik pritisak na jedinice intenzivne skrbi, koje su ovu zarazu dočekale nepripremljene, pa svi teško oboljeli nisu mogli dobiti intenzivnu skrb i to je dodatno povisilo stopu smrtnosti u početku epidemije. Zato su Kinezi i krenuli graditi brzo nove bolnice – kako bi tamo imali dovoljan kapacitet za pružanje intenzivne skrbi, te kako bi maknuli zaražene od ostalih teško oboljelih, koji su najrizičniji da i umru ako se zaraze”, piše znanstvenik.

4. Pogrešno je na internetu gledati na broj potvrđeno zaraženih

Temeljem tih navoda, ističe Rudan, može se zaključiti da je ukupni broj zaraženih koronavirusom u Wuhanu bio puno veći nego što zdravstvene statistike to pokazuju. “Naime, potvrđeno zaraženi su samo oni oboljeli od koronavirusa koji su na kraju morali doći u bolnicu i tamo su bili testirani. Oni ni po čemu nisu reprezentativni, i njihove stope smrtnosti ne može se preslikati, čak niti na populaciju ukupno zaraženih od koronavirusa u Wuhanu, a kamoli na cjelokupnu populaciju Wuhana – tj., zaražene i nezaražene. Zbog toga, potpuno je pogrešno gledati na internetu broj potvrđeno zaraženih i broj umrlih, pa dijeliti broj umrlih s brojem potvrđeno zaraženih i izvlačiti iz toga bilo kakve zaključke”, ističe Rudan.

5. Računica je potpuno pogrešna

Rudan smatra da je računica kojom se računa broj umrlih od koronavirusa potpuno pogrešna. “Potpuno su pogrešni i brojnik i nazivnik. Čak i smrti u brojniku su pogrešne, jer ako pratite potvrđeno zaražene i umrle u “realnom vremenu”, tj. dan po dan, razumije se da jako puno zaraženih još uopće nije imalo šansu ozdraviti ili pak umrijeti. Ljudi na intenzivnoj njezi umirat će još danima, tjednima, možda i mjesecima, pa će vam se zbog toga broj umrlih u brojniku vremenom povećavati na onaj broj zaraženih koji do danas već imate. Time vaša stopa smrtnosti “umrli kroz potvrđeno zaraženi” neće onda više biti dva posto ili tri posto, nego može vremenom rasti, možda i na sedam posto. Zbog toga reći da je “tri posto ili četiri posto do sada potvrđeno zaraženih umrlo” zapravo nije pogrešno samo po sebi, a to je WHO učinila”, tumači.

WHO je propustio reći koliko je ta smrtnost među potvrđeno zaraženima potpuno nereprezentativna za stopu smrtnosti među ukupno zaraženima, koja je prema Rudanovom tumačenju, znatno manja. Ističe da ga ne bi iznenadilo da je smrtnost među ukupno zaraženima i deset ili pedeset puta manja nego među potvrđeno zaraženima. Time bi opasnost od koronavirusa bila znatno manja čak i od obične gripe.

6. Mogućim smatra da je virus ipak nešto opasniji

Međutim, budući da je virus nov i nepoznat, Rudan dopušta mogućnost kako je on ipak nešto opasniji, te da je stopa umrlih među potvrđeno zaraženima samo tri do pet puta manja od stope umrlih među ukupno zaraženima. “Jedino što sam sasvim siguran jest da broj potvrđeno zaraženih sigurno nije jednak broju ukupno zaraženih u Wuhanu. A trenutne ukupne svjetske brojke za COVID-19 su i dalje u velikoj većini slučajeva određene onime što se događalo u Wuhanu u početku epidemije, jer više od dvije trećine slučajeva u svijetu čak i na današnji dan još uvijek potječe iz Wuhana”, kaže.

Rudan zbog toga ponovno ističe da stopa smrtnosti među potvrđeno zaraženima nije toliko bitna, već da je bitnija stopa zaraženih među ukupno zaraženima. Tumači da nju trenutno nitko ne može znati, jer bi se za nju trebalo provesti testiranje među nasumično odabranih deset ili stotinu tisuća stanovnika Wuhana. Potom bi se, nastavlja Rudan, također trebala otkriti prisutnost protutijela protiv koronavirusa, po čemu bi se saznalo koliki udio ljudi je prebolio koronavirus, a da se nikada nije javio liječniku. Međutim, te studije do sada nije nitko proveo, zbog preopterećenosti zdravstvenog sustava, kaže.

7. Smrtnost bi mogla biti manja od obične gripe

Temeljem svi podataka koje je Rudan iznio, smrtnost od koronavirusa mogla bi biti manja od obične gripe, te time odnijeti i manje žrtava. No, Rudan je iznio i par dodatnih razloga. “Prvi razlog je što virus zahvaća pretežno stariji dio stanovništva, pa se ta stopa, kad je jednom budemo znali – a trenutno je nitko ne može znati – može projicirati na stariji dio, ali ne i na mlade i djecu, jer njihove su stope još i znatno manje”, objašnjava.

Drugi razlog je, tvrdi Rudan, taj što se neće svi zaraziti budući da virus neće uspjeti zaraziti baš svakog čovjeka zbog zemljopisne raštrkanosti u manja mjesta i naselja. Sprječavanju zaraze doprinose i protuepidemijske mjere i izolacija trenutno zaraženih. Uz to, ističe, ljudi će i dalje obolijevati i ozdravljivati, stjecat će imunitet na virus, pa će virus imati sve manji broj ljudi na koje će moći skočiti.

8. Najvažnije je da se radi o sezonskom virusu

Kao ključnu stvar, Rudan ističe da je koronavirus ustvari sezonski virus. “Ali, najvažnija pozitivna stvar kojoj se svi nadamo jest da će koronavirus biti sezonski virus, kao i njegovi rođaci, te će nestati s toplijim vremenom i promjenama u prirodi koje donose kasno proljeće i ljeto, kao što tada nestaju i prehlade, koje koronavirusi također izazivaju”, zaključuje Rudan u objavi.

Ivan Luzar
Telegram autor
1560 članaka Više o autoru
Više s weba