Istina o investiranju u Hrvatsku: većina stranih ulaganja otpada na kupnju nekretnina

Od 2020. ulaganja u nekretnine su eksplodirala i dominiraju u odnosu na druge djelatnosti

U posljednje četiri godine najviše izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku bilo je u nekretnine, bilo da je riječ o privatnim ulaganjima ili investicijama poduzeća. Inozemna ulaganja u nekretnine nisu novina u Hrvatskoj, ali su od 2020. ulaganja u nekretnine eksplodirala i dominiraju u odnosu na druge djelatnosti.

U tim je godinama svaki četvrti ili peti euro stranih ulaganja u Hrvatskoj otpao na kupnju nekretnina, pokazuju to podaci o izravnim inozemnim ulaganjima koje prikuplja i objavljuje Hrvatska narodna banka.

Lani je u Hrvatskoj od 2,7 milijardi eura investicija više od 570 milijuna eura uloženo u nekretnine, što je 21 posto ukupnih izravnih ulaganja iz inozemstva. Na drugom je mjestu bila farmaceutska industrija s 503 milijuna eura.

Stranci u nekretnine uložili 570 milijuna

Iako su i u prošloj godini nekretnine bile najzanimljivije inozemnim ulagačima ipak je došlo do značajnog pada ulaganja u odnosu na 2022. godinu. Ta je godina bila rekordna po pitanju ulaganja stranaca u nekretnine u Hrvatskoj.

Stranci su u 2022. za kupnju nekretnina u Hrvatskoj potrošili 907,1 milijun eura, što je bilo više od četvrtine ukupnih inozemnih ulaganja. Lani su inozemna ulaganja prema zasad dostupnim podacima HNB-a pala za 37 posto, dok su ukupna izravna inozemna ulaganja manja za 20 posto.

Lani pao broj nekretnina koje su kupili stranci

Podaci o broju nekretnina što su ih kupili stranci u Hrvatskoj također sugeriraju pad u prošloj godini, ali on nije tako snažan kao pad iznosa ulaganja.

Porezna uprava lani je zabilježila da su stranci u Hrvatskoj kupili ukupno 12.270 nekretnina, primjerice stanova, građevinskih zemljišta, šuma, poljoprivrednih zemljišta. Godinu dana ranije kupili su 13.336 nekretnina u Hrvatskoj. To znači da su stranci lani kupili oko osam posto nekretnina manje, ali ukupno ulaganje smanjilo se za 37 posto.

U HNB-u smo dobili pojašnjenje da se njihova metodologija, pa i obuhvat nekretnina, nije mijenjala, ali da su podaci koji su objavljeni za prošlu godinu preliminarni pa su i podložni reviziji.

U četiri godine stranci uložili 2,6 milijardi eura

Ako se ti podaci i ne promijene ostaje činjenica da je i lani kupnja nekretnina dominirala kad je u pitanju interes stranaca za ulaganja u Hrvatskoj. I tako je još od 2020. godine.

U te četiri godine stranci su u Hrvatskoj u nekretnine uložili ukupno 2,6 milijardi eura, što je 23,2 posto ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u tom razdoblju.

U 2009. strana ulaganja u nekretnine prvi su put prešla sto milijuna eura i nakon toga inozemna ulaganja u nekretnine stalno su rasla, da bi 2020. godine premašila 330 milijuna eura.

I stranci ulažu u stanove za iznajmljivanje

Nakon toga svake su godine bila veća od pola milijarde eura. Iako su stranci u nekretnine počeli ulagati intenzivnije prije desetak godina, nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, statistika HNB-a pokazuje da su nakon financijskih djelatnosti nekretnine na drugom mjestu po visini ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku u zadnjih 30 godina.

Možda to podiže profit u graditeljstvu i tvrtkama koje se bave prometom nekretnina i možda poboljšava turističku ponudu, ali još više čini ovisnim domaće gospodarstvo o turizmu.

Prosječan radnik sve teže do kupnje stana

Strani su državljani posljednjih godina shvatili da je u Hrvatskoj najisplativiji posao ulaganje u nekretnine i iznajmljivanje apartmana u turizmu. Jedan je to od razloga velikog skoka cijena nekretnina u Hrvatskoj. Te su cijene u tri godine porasle oko 38 posto, dok su u odnosu na 2015. godinu lani bile veće za 86,24 posto.

U odnosu na 2020. godinu cijene stanova rasle su znatno brže od kumulativne inflacije koja je u Hrvatskoj bila 24,5 posto. Prosječna plaća u 2020. godini pokrivala je 52,5 posto prosječne cijene četvornog metra stana u Hrvatskoj. Lani je pak prosječna plaća dosezala tek 48,6 posto cijene jednog kvadrata stana. To znači da ni dvije prosječne plaće u državi nisu bile dovoljne za kupnju jednog kvadrata stana.