Kako divlja tržište nekretnina: Hrvatima lani ni dvije prosječne plaće nisu bile dovoljne za kupnju jednog kvadrata stana

Za stan od 50 kvadrata lani je trebalo izdvojiti 102 prosječne plaće

FOTO: Telegram/Pixsell

Građani koji su višak novca investirali u kupnju nekretnina, posebice stanova, sačuvali su u posljednje tri godine njegovu vrijednost, za razliku od onih koji su taj višak držali u bankama.

Onima koji stan nisu kupovali kao investiciju nego su u vlasništvu željeli imati nekretninu u kojoj žive to je postalo teže u posljednje tri godine, ako žive od plaće i kupovali su stan na kredit.

Kumulativna inflacija 24,5 posto, cijene stanova rasle 38 posto

Od kraja 2020. do kraja 2023. godine kumulativna je inflacija u Hrvatskoj bila 24,5 posto, a prosječne cijene novih stanova u tom su periodu porasle za 38 posto. Građani koji su ulagali u kupnju stanova tako su sačuvali vrijednost novca. Zapravo su ga i povećali.

S druge strane, prosječna je neto plaća od prosinca 2020. do prosinca 2023. godine rasla za 28 posto i ona je izgubila bitku s cijenama novih nekretnina. Za izračun smo uzeli cijene po kojima su stanove prodavala trgovačka društva, odnosno cijene bez POS-ovih stanova, koji su znatno jeftiniji, ali pravo na kupnju takvog stana dobiju rijetki. U prošloj godini u ukupnom broju prodanih novih stanova bilo je tek devet posto POS-ovih. Udio je tek nešto veći od jedan posto kad se gleda u odnosu na sve prodane stanove, i nove i rabljene.

Plaća 2020. pokrivala 52,5 posto cijene kvadrata u novogradnji

Građani su s prosječnom plaćom u 2020. godini – koja je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bila 897 eura – mogli pokriti 52,5 posto prosječne cijene kvadrata novog stana u Hrvatskoj. Trgovačka društva u prosjeku su te godine jedan četvorni metar stana prodavala po cijeni od 1708 eura.

Podaci DZS-a kažu da je lani prosječna cijena kvadrata novog stana u cijeloj Hrvatskoj bila 2359 eura, a prosječna plaća 1148 eura. To znači da je prosječna plaća lani pokrivala 48,66 prosječne cijene kvadrata stana. Hrvatima lani ni dvije mjesečne prosječne neto plaće nisu bile dovoljne za kupnju jednog kvadrata stana.

Kad se govori o odnosu prosječne plaće u državi i prosječne cijene stana, nije naodmet napomenuti da oko 65 posto radnika ima plaću nižu od prosječne pa su njihova mjesečna primanja pokrivala manje od tih i 48,66 posto prosječne cijene kvadrata stana u novogradnji. Tako je za 50 kvadrata stana u novogradnji u 2020. godini trebalo izdvojiti 95,2 prosječnih hrvatskih neto plaća, odnosno više od sedam godišnjih plaća. Tri godine kasnije za istu je nekretninu trebalo izdvojiti 102 neto prosječne plaće ili osam i pol godišnjih plaća.

Za 50 kvadrata u novogradnji devet godišnjih plaća

Koliko god situacija u prošloj godini izgledala teška za one koji su od plaće kupovali stan, ona je ipak bila bolja nego godinu dana ranije. U 2022. godini, u kojoj su cijene novih stanova porasle za 21,7 posto, prosječna je plaća pokrivala tek 45,37 posto prosječne cijene jednog kvadrata stana. Te je godine za kupnju 50 kvadrata u novogradnji trebalo devet godišnjih plaća.

U 2023. godini cijene su u novogradnji, prema DZS-u, porasle samo 3,2 posto. Porasla je nominalno za 13 posto, odnosno za 133 eura, i prosječna plaća u 2023. pa je omjer prosječne plaće i cijene jednog kvadrata stana izgledao mrvicu bolje. No, bio je, kako smo već istaknuli, lošiji nego krajem 2020. ili početkom 2021. godine, odnosno prije nego je inflacija počela ubrzano rasti. Samo za povratak u takvu, nimalo idealnu situaciju, u ovoj bi godini cijene stanova trebale stagnirati, jer je malo vjerojatno da će padati, dok bi prosječna plaća morala dodatno rasti.

Kako aktivirati stotine tisuća praznih nekretnina?

Za to bi vrijeme vlasti, koje će biti zabavljene izborima, trebale osmisliti stambenu politiku i kako aktivirati prazne stambene nekretnine.

Prema podacima iz Popisa stanovništva, u Hrvatskoj je u 2021. godini bilo oko 600 tisuća praznih nekretnina, dok Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine ističe brojku od 400 tisuća stanova koji se ne koriste ni za stanovanje ni za stalni najam, a niti za povremeni, turistički najam.