Proučili smo brojke, evo zašto Hrvati mogu samo sanjati kupnju nekretnine: prosječna plaća ne raste ni približno kao cijena kvadrata
U Zagrebu je još strašnije, prosječna plaća porasla je 52,5 posto a cijena kvadrata 106 posto
Hrvatska je i dalje sam europski vrh kad je u pitanju rast cijena stambenih objekata. U posljednjem kvartalu prošle godine stanovi su Hrvatskoj u prosjeku bili skuplji 9,5 posto u odnosu na isti kvartal 2022. godine. Veći rast cijena, prema podacima Eurostata, imale su samo Bugarska i Poljska. U prosjeku su stambeni objekti u prošloj godini bili 11,9 posto skuplji nego u 2022. Najveći pad cijena nekretnina u zadnjem je kvartalu zabilježen u najbogatijim europskim zemljama, Luksemburgu za 14,4 posto i Njemačkoj za 7,4 posto.
Kad je u pitanju porast cijena u odnosu na prethodni, treći kvartal, od Hrvatske je snažnije poskupljenje u zadnjem kvartalu 2023. godine imala samo Poljska, gdje su stanovi u tri mjeseca poskupjeli za 3,4 posto. U Hrvatskoj su cijene rasle tri posto.
Takvim tempom u Hrvatskoj su prema podacima DZS-a, u osam godina, od 2015. do 2023. godine, stambeni objekti u prosjeku poskupjeli 86,24 posto. Za to vrijeme prosječna je plaća nominalno porasla za 53 posto i to najbolje govori koliko je danas s prosječnom plaćom teže kupiti stan nego što je to bilo prije osam godina.
Vlada nema stambenu politiku
Iako je prosječna neto plaća u Zagrebu dvjestotinjak eura veća od nacionalnog prosjeka, zagrebačke plaće su u “ratu” s cijenama stanova još gore prošle. U osam godina prosječna je neto plaća u Zagrebu porasla 52,51 posto, a prema podacima DZS-a cijene stambenih objekata u Zagrebu u prosjeku su veće za 106,63 posto. To znači da je stopa rasta cijena stanova u Zagrebu i više nego dvostruko veća od stope rasta plaća.
Za to vrijeme u Hrvatskoj je, prema podacima iz Popisa stanovništva, više od 595 tisuća nenastanjenih nekretnina koje su namijenjene stanovanju. Zagreb ima više od 84 tisuće takvih stambenih objekata. Stambenu politiku koja bi pokazala u kakvom su stanju te prazne nekretnine i kako ih aktivirati Vlada još nema, a trebalo bi je izraditi ministarstvo koje vodi Branko Bačić. Glavne oporbene stranke više govore o gradnji novih stanova, nego o strategiji koja bi urodila aktiviranjem postojećih nekretnina.
Skok cijena u Hrvatskoj kao u Sloveniji
Cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj su u posljednjih osam godina rasle gotovo dvostruko brže nego što je bio prosječan rast u eurozoni. U državama koje su uvele euro, a Hrvatska im se pridružila prošle godine, u prosjeku su cijene stanova u osam godina rasle 42 posto. U Europskoj uniji prosječan je rast bio 47,17 posto, s time da je u devet zemalja porast cijena u tom osmogodišnjem razdoblju bio veći nego u Hrvatskoj.
Uglavnom je riječ o tranzicijskim državama, novim članicama Europske unije, a najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, čak 168 posto. U susjednoj Sloveniji rast cijena nekretnina bio je u tih osam godina gotovo jednak porastu cijena u Hrvatskoj i iznosio je 86,5 posto. U osam godina nekretnine su najmanje poskupjele u Finskoj, samo 5,2 posto, te u susjednoj Italiji gdje je poskupljenje bilo 8,3 post. Kumulativni rast cijena nekretnina u osam godina u Italiji bio je deset puta manji nego u Hrvatskoj.