Studija otkriva u kojoj hrani ima najviše plastike

Prema studiji iz 2024. godine, 90 posto uzoraka životinjskih i biljnih proteina bilo je pozitivno na mikroplastiku, sitne polimerne fragmente, veličine od 5 milimetara do 1 mikrometra. Sve što je manje spada u nanoplastiku koja se mjeri u milijarditom dijelu metra.

Ako je plastika dovoljno mala, korijenom je može apsorbirati voće i povrće i dalje prenijeti na stabljike, lišće, sjemenke i plod biljke, navodi CNN.

Mikroplastika u soli i čaju

Sol je često pakirana u plastiku. Studija iz 2023. godine pokazala je da himalajska sol ima najviše mikroplastike, a slijede je crna i morska sol. Šećer je isto način za izlaganje ljudi ovim mikrozagađivačima.

Čak i vrećice čaja, od kojih su mnoge plastične, mogu u napitak otpustiti goleme količine plastike, kažu znanstvenici kanadskog Sveučilišta McGill.

Tragovi plastike u riži

Tu je i riža, studija Sveučilišta u Queenslandu otkrila je da sa svakih 100 grama riže, što je oko pola šalice, ljudi pojedu tri do četiri miligrama plastike, kod instant riže to skače na 13 miligrama.

Pranjem riže može se smanjiti konzumacija plastike do 40 posto, a uklanja se i arsen koji može biti visok.

Jedna litra vode u plastičnoj boci sadrži u prosjeku 240.000 plastičnih čestica, sedam vrsta plastike, uključujući i nanoplastiku, stoji u studiji iz ožujka 2024. godine.

Rizici po zdravlje

Mikroplastika je nađena u ljudskim plućima, posteljici majke, majčinome mlijeku i ljudskoj krvi, ali je donedavno bilo malo istraživanja kako polimeri iz plastike utječu na organe i njihovu funkciju.

Studija iz ožujka 2024. godine pokazala je da ljudi s mikro ili nanoplastikom u vratnim arterijama imaju dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti moždani ili srčani udar ili umrijeti iz bilo kojeg razloga u naredne tri godine.

Ometa endokrini sustav

Stručnjake najviše brine nanoplastika, jer su komadići toliko sitni da mogu napasti pojedinačne stanice i tkiva u glavnim organima, prekidajući, potencijalno, stanične procese i taložeći kemikalije koje ometaju rad endokrinog sustava.

Temperatura tijela je viša od vanjske pa će kemikalije migrirati iz plastike i završiti u tijelu. Mogu se prenijeti u jetru, bubrege i mozak, prijeći u posteljicu i završiti u nerođenoj bebi.

Trenutno nema znanstvenog konsenzusa o potencijalnim učincima na zdravlje nano i mikro plastike, a medijska izviješća samo plaše ljude, rekao je ranije za CNN glasnogovornik Međunarodne industrije flaširane vode.

Kako izbjeći mikroplastiku u hrani?

U studiji objavljenoj u veljači u časopisu Environmental Research, znanstvenici su proučavali najčešće konzumirane proteine. Najviše sitne plastike našli su u škampima, zatim u piletini i ribljim štapićima, izvještava CNN.

Stručnjaci savjetuju da pokušate izbjegavati ono što se prodaje pakirano u plastici, potražite staklo, emajl ili foliju. Nosite odjeću od prirodnih materijala. Ne koristite mikrovalnu pećnicu, nego zagrijavajte hranu na štednjaku. Jedite što više svježe hrane i ograničite prerađenu hranu.