Srčani udar: uzroci, simptomi i liječenje
Znate li razliku između srčanog udara i srčanog zastoja?
Tekst je revidirala Ivana Portolan Pajić, dr. med., univ. mag. sanit. publ.
Što je srčani udar?
Srčani udar (infarkt miokarda) nastaje kada krvni ugrušak (trom) zaustavi protok krvi u jednoj ili više koronarnih arterija (krvnih žila) koje dovode krv u srce. Preduvjet za nastanak ovakvog začepljenja je ateroskleroza – stanje tijekom kojeg se stvaraju plakovi na unutrašnjoj površini krvnih žila koji su podloga za stvaranje krvnog ugruška. Kada se prekine dotok kisika i hranjivih tvari putem krvi, srčani mišić počinje odumirati. Stoga srčani udar može uzrokovati trajno oštećenje srca, ali i iznenadnu smrt ako se oboljeloj osobi ne pruže hitna medicinska pomoć i liječenje. Najveći rizik je u prvim satima od nastanka srčanog udara.
Simptomi srčanog udara
“Svaki srčani udar može izgledati drugačije i ne mora imati tipične znakove kao što su bol u prsima, hladan znoj i otežano disanje. Žene zbog svoje suptilnije građe mogu imati blaže simptome od muškaraca, u prsima osjećaju nelagodu te češće doživljavaju povraćanje i vrtoglavicu te bol u epigastriju (gornjem i središnjem dijelu trbušne šupljine) pa češće posumnjaju na neku drugu bolest. Simptomi se mogu razviti u roku od nekoliko sekundi ili se polako razvijati danima, pa čak i tjednima. Dakle, ako u bilo kojem trenutku posumnjate da nešto nije u redu, pozovite 112. Djelujući brzo možete spasiti svoj ili nečiji život”, navode stručnjaci Zaklade Hrvatska kuća srca.
Simptomi srčanog udara su:
- tjeskoba: neposredno prije srčanog udara mnogi ljudi imaju osjećaj tjeskobe i ekstremne nervoze
- bol u prsima: osjećaj kao da vam “slon sjedi na prsima” – ako osjetite neugodan pritisak, pečenje, stiskanje ili punoću u prsima nazovite 194 ili 112
- kratkoća daha i otežano disanje
- hladan znoj: još jedan tipični znak je da vas oblije hladan znoj dok sjedite. Ovaj simptom skoro nikada ne dolazi sam. Većina ljudi koji su imali srčani udar navode da su u isto vrijeme osjećali pritisak ili bol u prsima, nedostatak daha i hladan znoj
- putujuća bol: bol počinje u prsima i širi se na ramena, lopatice, ruke, lakat, leđa, vrat, čeljust i/ili trbuh. Bol će se uglavnom širiti po lijevoj strani tijela
- nepravilan ritam srca: kombinacija nepravilnih otkucaja srca s vrtoglavicom ili kratkoćom daha može biti znak srčanog udara
- ošamućenost ili gubitak svijesti: koliko god kratko trajala ili se činila bezopasnom, nikad ne ignorirajte gubitak svijesti kao simptom
- neobična slabost i neočekivani umor
- mučnina i povraćanje
Simptomi tihog srčanog udara
S obzirom na to da nemaju sve osobe iste simptome, srčani udar se često može pritajiti i mogu ga pratiti vrlo blagi simptomi. Budući da takvi, takozvani tihi srčani udari mogu proći nezapaženo, mogu uzrokovati značajnu štetu, a ako se ne liječe mogu biti smrtonosni.
Ovo su simptomi tihog srčanog udara:
- osjećaj boli, pritiska, punoće ili nelagode u prsima: ovi simptomi obično počinju polako, te mogu nestati i vratiti se
- bol ili nelagoda u jednoj ili obje ruke, leđima, vratu, čeljusti, trbuhu: ovi simptomi mogu varirati od osobe do osobe. Na primjer, neki ljudi bolove u leđima od srčanog udara opisuju kao da se osjećaju da im je oko leđa vezan konop
- poteškoće s disanjem i vrtoglavica: ako se osjećate kao da ste upravo istrčali maraton, ali ste se samo penjali uz stepenice, to bi mogao biti znak da vaše srce nije u stanju pumpati krv. Kratkoća daha može se pojaviti sa ili bez boli u prsima, a to je uobičajeni znak tihog srčanog udara. Iako se to može dogoditi i muškarcima i ženama, žene češće prijavljuju kratkoću daha. Ako imate problema sa zadacima koje ste prije obavljali bez ikakvih problema, kao što je pospremanje kreveta ili šetnja psa, svakako pođite na pregled zato što to može biti suptilan znak srčanog udara. Također, možete osjetiti omamljenost i vrtoglavicu, a moguće je i da se onesvijestite
- mučnina i hladan znoj: buđenje u hladnom znoju, osjećaj mučnine i povraćanje mogu biti simptomi gripe, ali mogu biti i znakovi tihog srčanog udara. Možda znate kako izgleda gripa zato što ste je već imali, ali ako vam unutarnji glas govori da su ti simptomi slični gripi nešto ozbiljniji, poslušajte ga. Nemojte te simptome pripisivati gripi, stresu ili lošem vremenu zato što mogu biti mnogo ozbiljniji od toga.
Dijagnosticiranje srčanog udara
Infarkt se dijagnosticira uzimanjem anamneze od strane pacijenta pa je iznimno važno liječniku detaljno opisati svaki simptom koji ste osjećali – od jačine i mjesta boli do disanja, osjećaja lupanja srca, do slabosti, vrtoglavice, bola u trbuhu do mučnine. Srčani udar dijagnosticira se i elektrokardiogramom (EKG), ali i laboratorijskim nalazima iz krvi pomoću kojih se može otkriti akutni infarkt.
Liječenje srčanog udara
Po primitku na bolničko liječenje prvo se pomoću EKG-a prati srčani ritam. Lijekovima se stabilizira rad srca, a osobi se daju i lijekovi za ublažavanje boli i za smanjenje srčane potrošnje kisika, dok se davanjem kisika poboljšava oksigenacija svih tkiva, pa tako i srčanog mišića. Dok se pomoću lijekova pokušava otopiti nastali ugrušak izvodi se koronarografija – najvažnija dijagnostička metoda kojom se kroz preponu ili zapešće ulazi u krvožilni sustav, te se posebnim, šupljim i tankim cijevima dolazi do koronarnih arterija koje se pod rendgenom slikaju primjenom jodnog kontrasta. Tijekom ovog kontrastnog snimanja koronarnih arterija otkriva se eventualno začepljenje, pri čemu se razbija ugrušak i na tom mjestu proširuje sužena arterija te prema potrebi stavlja stent. Nakon završenog zahvata osoba se prima u jedinicu intenzivnog liječenja, a ako je sve prošlo bez komplikacija, vrlo brzo se premješta na odjel i kroz 5 do 7 dana otpušta iz bolnice. Ako navedeni postupak iz nekog razloga nije moguće obaviti, nakon što se stanje stabilizira, ugrađuje se premosnica kako bi se začepljeni dio arterije premostio. Tako se dio srčanog mišića koji je ta arterija hranila spašava od odumiranja. Nakon svega slijedi proces rehabilitacije koja se provodi u ambulanti ili bolnici, što pak ovisi o općem stanju osobe.
>>saznajte više o bolestima srca i krvnih žila
Razlika između srčanog udara i srčanog zastoja
Srčani udar može dovesti do srčanog zastoja. Koja je razlika između srčanog udara i srčanog zastoja? Srčani udar je stanje u kojem je blokiran dotok krvi u srce, a srčani zastoj je stanje u kojem srce ne radi i iznenada prestane kucati. Do srčanog udara dolazi zbog prekida dotoka krvi u srce, a do srčanog zastoja dolazi zbog poremećaja srčanog ritma i poteškoća u prijenosu električnih signala.
Što je srčani zastoj?
Srčani zastoj je stanje kod kojeg dolazi do naglog gubitka srčane funkcije u kojem srce prestaje pumpati krv. Zbog prestanka cirkulacije, tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima i za nekoliko minuta osoba umre. Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kada i bilo gdje, a u 80 posto slučajeva događa se izvan zdravstvene ustanove, na poslu, kod kuće ili na ulici. Život osobe u srčanom zastoju ovisi tada o slučajnom svjedoku, najčešće laiku, koji zna osnovni postupak kardiopulmonalne reanimacije, ali i dostupnosti automatskog vanjskog defibrilatora. Srčani zastoj ne događa se samo starijim i jako bolesnim osobama. Može se dogoditi i mladim osobama koje do tada nisu imale dijagnosticiranu bolest srca, najčešće uslijed zloćudne aritmije srca pri kojoj srce više nema svoj normalni ritam.
Srčani zastoj može biti:
- primaran: izazvan prethodnim bolestima srca
- sekundaran: izazvan plućnim bolestima, cerebrovaskularnim bolestima, traumom, krvarenjem, utapanjem, udarom električne struje, predoziranjem lijekovima ili toksinima
Simptomi srčanog zastoja
Simptomi srčanog zastoja su:
- gubitak svijesti
- prestanak disanja ili abnormalno disanje
Od trenutka kada osoba doživi srčani zastoj, izgledi za preživljavanje se smanjuju za 10 posto svake minute tijekom koje se ne provodi oživljavanje. Već nakon četiri minute srčanog zastoja mozak je nepovratno oštećen, a nakon 10 minuta osoba gotovo da i nema šanse za preživljavanje. Kao i u mnogim europskim zemljama, prosječno vrijeme potrebno hitnoj medicinskoj pomoći da stigne do osobe sa srčanim zastojem u Hrvatskoj iznosi od 8 do 13 minuta.
Kako pomoći osobi koja ima srčani udar (infarkt)?
- osoba mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju, ne dozvolite joj hodanje ni naprezanje – ako je uznemirena možete joj dati manju dozu nekog lijeka za smirenje
- pozovite hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112 ili prevezite osobu što prije u bolnicu
- osobi dajte tabletu Aspirina ili Andola od 300 mg da je sažvače ili je usitnite i dajte osobi – lijek će spriječiti rast ugrušaka
- osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti svoju uobičajenu terapiju – Nitroglicerin (Angised) ili Tinidil pod jezik
- pozovite hitnu medicinsku pomoć ili prevezite osobu što prije u bolnicu
- ako izgubi svijest, provjerite disanje i puls te prema potrebi započnite mjere oživljavanja
Kako pomoći osobi koja ima srčani zastoj?
- provjerite reagira li – nježno je primite za ramena i pitajte “Jeste li dobro?”
- ako ne reagira dlan jedne ruke postavite na čelo unesrećene osobe, a sa dva prsta postavljena na vrh brade lagano podignite donju čeljust kako biste otvorili dišne puteve
- 10 sekundi gledajte (ima li podizanja prsnog koša), slušajte (ima li zvukova disanja) i osjećajte (osjećate li dah na svome obrazu) diše li osoba normalno
- ako diše normalno, okrenite je na bok i pozovite 194 ili 112
- dok čekate hitnu provjeravajte diše li normalno
- ako ne diše normalno ili uopće ne diše, ponovno nazovite 194 ili 112, predstavite se i kratko recite što se dogodilo i gdje se točno nalazite te započnite postupak oživljavanja
- položite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsnog koša, na nju postavite drugu ruku i isprepletite prste
- nagnite se iznad osobe i ispružite laktove te počnite pritiskati sredinu prsnog koša
- BRZO (oko 100 do 120 puta u minuti) i SNAŽNO (oko 5 centimetara u dubinu) utiskujte sredinu prsnog koša
- nakon svakog pritiska dopustite da se prsni koš potpuno vrati u početni položaj
- vrijeme pritiska i vrijeme opuštanja prsnog koša bi trebalo biti otprilike jednako
- prsni koš utiskujte sve dok osoba ne pokaže znakove života ili dok ne stigne hitna pomoć
U videu pogledajte kako se pravilno izvodi oživljavanje samo rukama:
Ako ste pak uvježbani provoditi postupak oživljavanja umjetnim disanjem primjenjujte ih u omjeru 30 pritisaka 2 upuha.
U videu pogledajte kako se pravilno izvodi oživljavanje oživljavanje s umjetnim disanjem i pomoću automatskog defibrilatora:
Prevencija bolesti srca i krvnih žila
S obzirom na to da na nastanak kardiovaskularnih bolesti utječu nepromjenjivi čimbenici poput spola, dobi i genetskog nasljeđa, ali i mnogi promjenjivi čimbenici poput nezdrave prehrane, pretilosti, nedovoljne tjelesne aktivnosti, pušenja i prekomjernog unosa alkohola, njihov se nastanak može spriječiti ili barem odgoditi promjenama u životnom stilu. Kao najvažniji korak ističe se uvođenje pravilne prehrane kojom se sprečava nastanak sužavanja krvnih žila (ateroskleroze), ali i pretilosti koja je značajan čimbenik rizika za bolesti srca i krvnih žila. Osobe koje imaju dijagnosticiranu bilo koju bolest srca ili krvnih žila, kao i one koje su preživjele srčani udar ili zastoj, o prehrani bi se trebali savjetovati s kliničkim nutricionistom.
Osnovne promjene koje je potrebno uvesti u prehrani:
- smanjenje unosa soli na najviše 6 grama soli na dan, pri čemu se preporučuje obroke kuhati kod kuće kako biste imali bolju kontrolu te izbjegavanje jela sa skrivenom solju kao što su gotova jela, sir, mesne prerađevine
- izbjegavanje životinjskih masnoća, osim zdravih masnoća iz ribe. Posebno treba izbjegavati trans-masne kiseline, poseban oblik nezasićenih masti koje se nalaze u hrani dobivenoj od preživača, kao što su mliječni proizvodi i meso te u industrijski proizvedenim, djelomično hidrogeniranim biljnim uljima. Opće su priznate kao najštetniji oblik prehrambene masnoće po masnom udjelu, a njihov je štetan učinak na srčane bolesti neosporan. Za svakih 2 posto energije unesene iz trans masnih kiselina, rizik od srčanog udara ili smrti uzrokovane srčanim bolestima povećava se za oko 25 posto
- unos voća i povrća koje treba jesti svaki dan te nemasnih mliječnih proizvoda, cjelovitih žitarica i ribe koja bi se na jelovniku trebala naći barem dva do tri puta na tjedan
- izbjegavanje prekomjerne konzumacije kofeina
- izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola
>>saznajte više o prehrani kojom možete spriječiti bolesti srca i krvnih žila
Uz prestanak pušenja kojim se smanjuje rizik od koronarnih bolesti za 50 posto, iznimno je važna i tjelesna aktivnost koju osobe sa bolestima srca ili krvnih žila trebaju provoditi u dogovoru s nadležnim liječnikom. Kao najbolji izbor ističu se šetanje ili plivanje. Osobe koje su preživjele srčani udar ili srčani zastoj, kao i one koje imaju dijagnozu kardiovaskularnih bolesti trebale bi prekinuti s vježbanjem čim osjete veliku zadihanost, vrtoglavicu, bol u prsima, mučninu ili hladan znoj, te se posavjetovati sa svojim liječnikom.
>>klikom na ovaj link možete izračunati svoj kardiovaskularni rizik
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: