Druga najveća ekonomija svijeta na rubu je implozije. Vodeći stručnjak upozorava: 'Posljedice će osjetiti čitavi svijet'
Kina je desetljećima bila pokretač globalnog rasta, a onda je sve krenulo nizbrdo. Ekonomisti tumače što se uopće događa
Kina je dugi niz godina bila pokretač globalnog rasta. Međutim, njezin je usporeni ekonomski rast zabrinuo svjetske lidere i ulagače koji se više ne oslanjaju na nju kao bedem od nestabilnosti unutar drugih ekonomija. Zapravo, nakon više desetljeća uspjeha, drugo svjetsko gospodarstvo sada predstavlja problem.
Hongkonški indeks Hang Seng (HSI) pao je za više od 20 posto od svog nedavnog vrhunca u siječnju. Prošlog tjedna, kineski juan pao je na najnižu razinu u 16 godina, što je potaklo središnju banku da zaštiti valutu. Banka je tako postavila znatno višu stopu za dolar u usporedbi s procijenjenom tržišnom vrijednosti.
Problem je u tome da je rast zastao nakon brzog uzleta aktivnosti uslijed ukidanja lockdowna. Također, pogoršava se kriza na tržištu nekretnina, a izvoz je u padu. Nezaposlenost među mladima je postala toliki problem da je vlada prestala objavljivati podatke.
Smanjenje procjena rasta
Da stvari budu još gore, jedna od najvažnijih građevinskih, te ugledna investicijska tvrtka, tijekom posljednjih tjedana nisu isplatile svoje ulagače. Stoga se čini da će daljnje pogoršanje situacije na tržištu nekretnina dovesti do povećanog rizika za financijsku stabilnost.
Nekoliko glavnih investicijskih banaka odlučilo se za smanjenje svojih prognoza kineskog gospodarskog rasta ispod 5 posto. “Snizili smo prognozu stvarnog rasta BDP-a Kine… Kriza se na tržištu nekretnina produbila, vanjska potražnja je još više oslabila, a izostale su i vladine mjere”, objavili su analitičari UBS-a.
Analitičari iz Nomure, Morgan Stanleya i Barclaysa već su ranije smanjili svoje prognoze. To znači da Kina može znatno zaostati za svojim službenim ciljem rasta “oko 5,5 posto”, što bi bilo ponižavajuće za kinesko vodstvo.
Problemi s nekretninama
Trenutna situacija je daleko od one tijekom globalne financijske krize 2008., kada je kineska vlast pokrenula najveći paket ekonomskih poticaja na svijetu i bila prva velika ekonomija koja je izašla iz krize. Kina je također bila jedino gospodarstvo koje je tijekom u pandemije izbjeglo recesiju. Stoga se postavlja pitanje što je točno pošlo po zlu?
Kinesko gospodarstvo stagnira od travnja. Međutim, zabrinutost je počela rasti ovog mjeseca nakon što su dvije važne kompanije, Country Garden i Zhongrong Trust, naišle na probleme s isplatama.
Peking je pokrenuo niz mjera potpore kako bi oživio tržište nekretnina. No čak i snažniji igrači u toj gospodarskoj grani, poput Country Gardena, sada koketiraju s bankrotom.
Prosvjedi zbog dugova tvrtki
U međuvremenu, dugovi u sektoru nekretnina proširili su se na investicijske fondove.
Zhongrong Trust, koji je upravljao fondovima u vrijednosti od 87 milijardi dolara za korporativne klijente i bogate pojedince, nije uspio vratiti dugove najmanje četirima tvrtkama, ukupne vrijednosti oko 19 milijuna dolara, potvrđeno je iz tvrtke.
Pojedinci su čak nedavno prosvjedovali ispred ureda tvrtke, tražeći isplate visokih prinosa, prema videima objavljenim na kineskim društvenim medijima, piše CNN.
Dugovi lokalnih vlasti
Veliki problem su i dugovi lokalnih vlada, koji su naglo porasli uglavnom zbog oštrog pada prihoda od prodaje zemljišta zbog krize na tržištu nekretnina, kao i trajnog utjecaja troškova nametanja lockdowna tijekom pandemije.
Teški fiskalni stres vidljiv na lokalnoj razini ne predstavlja samo velik rizik za kineske banke, već i pritišće sposobnost vlade da potakne rast i proširi javne usluge.
Peking je do sada otkrio postupno povećanje mjera za poticanje gospodarstva, uključujući rezanje kamatnih stopa i druge poteze koji pomažu tržištu nekretnina i potrošačima.
Vlasti nastupaju oprezno
Međutim, vlasti su se suzdržale od bilo kakvih većih poteza. Ekonomisti i analitičari su rekli CNN-u da je to zato što je Kina previše zadužena da bi potaknula gospodarstvo kao što je to učinila prije 15 godina, tijekom globalne financijske krize.
Tada su kineski čelnici pokrenuli fiskalni paket od četiri bilijuna juana (586 milijardi dolara) kako bi minimizirali utjecaj globalne financijske krize. No mjere, koje su se fokusirale na vladine infrastrukturne projekte, također su dovele do neviđenog širenja kreditiranja i masovnog povećanja duga lokalnih vlada, poteza od kojeg se ekonomija još uvijek oporavlja.
U nedjelju su kineske vlasti ponovno potvrdile da je jedan od njihovih glavnih prioriteta suzbijanje sustavnih rizika duga kod lokalnih vlada. Kineska narodna banka, financijski regulator i regulator vrijednosnih papira zajednički su se obvezali da će surađivati kako bi se suočili s ovim izazovom, prema izjavi središnje banke.
‘Xi ima krive prioritete’
Matthew Henderson, stručnjak za istočnu Aziju i bivši diplomat, za Telegraph je komentirao kinesku krizu. U kolumni navodi kako je Kina je na rubu ekonomske i društvene implozije te da izvitopereni prioriteti Xija Jinpinga podrivaju legitimnost Pekinga.
Autor navodi da su pravi problemi krenuli 2013. godine, kada je Xi pokrenuo ekonomske reforme s ciljem smanjenja intervencije države u ključnim sektorima, ali je program propao. Centralizirana ekonomska kontrola se ponovno pojačala, a njegove ambicije za globalizacijom i strategijskim utjecajem su postale kontraproduktivne. Tvrdi da je Xi pokušao održati ekonomiji glavu iznad vode nakon covida, ali su njegovi potezi pogoršali situaciju.
Domaća valuta slabi, političke i ekonomske reforme su teško ostvarive, a mladi su izgubili nadu u bolju budućnost, piše Henderson. Sve u svemu, Henderson tvrdi da se Kina suočava s ozbiljnim ekonomskim i socijalnim izazovima, dok Xijeva politika i potezi kompliciraju situaciju te ugrožavaju Kineze i globalnu stabilnost.
Problem demografskog pada
Kina se također suočava i s dugoročnim izazovima, kao što su demografska kriza te napeti odnosi s ključnim trgovinskim partnerima poput Sjedinjenih Država i Europe.
Stopa ukupnog fertiliteta zemlje, prosječni broj djece koje će žena imati tijekom svog života, pala je na rekordno nisku razinu od 1,09 prošle godine s 1,30 samo dvije godine ranije, prema nedavnom vladinom izvješću.
To znači da je stopa fertiliteta Kine sada čak niža od one u Japanu, zemlji koja je već dugo poznata po svojoj starijoj populaciji. Ranije ove godine, Kina je objavila podatke koji su pokazali da joj se stanovništvo počelo smanjivati prošle godine prvi put u šest desetljeća.
Problemi s brojnosti radne snage
“Starenje kineske populacije predstavlja značajne izazove za njen potencijal rasta”, rekli su analitičari iz Moody’s Investors Servicea, tvrtke koja se bavi kreditnim rejtingom.
Pad opskrbe radnom snagom i povećanje izdataka za zdravstvenu skrb i socijalne usluge moglo bi dovesti do šireg fiskalnog deficita i većeg tereta duga. Malobrojna radna snaga također bi mogla isprazniti domaću štednju, rezultirajući višim kamatnim stopama i padom ulaganja.