Hyperloop je potencijalno revolucionarna vrsta prijevoza kojom bismo mogli putovati 1000 km na sat. I uspješno je testiran

Novi način transporta bi mogao biti brži i jeftiniji od avionskog prijevoza

ZADNJA IZMJENA: Jul 13, 2017
Foto: Screenshot/Youtube

Hyperloop One objavio je da su prvi puta uspješno testirali novi način transporta na kojem rade. Iako je Elon Musk bio prvi koji je izložio koncept za ovaj način prijevoza, on nema direktne veze s Hyperloop Oneom. Koncept hyperloopa sadrži levitirajuće vagone koji se nalaze u cijevi s vrlo niskim pritiskom zraka, gotovo u vakuumu, kako bi se minimalizirao otpor zraka. Konačni plan je da se postignu brzine od oko 1000 km/h.

Tom bi brzinom putovanje od San Francisca do Los Angelesa trajalo samo 50 minuta, bez potrebe za prolaženjem gužve na aerodromu i sličnih stvari koje usporavaju putovanje. Sustav je dizajniran da bude posve samostalan, dakle bez ljudskih operatera, tih i uvijek dostupan. Kada bi se postavila prava trasa između dva grada, vagoni bi trebali kretati svakih 10 do 20 sekundi. Trenutni dizajn postavlja cijev iznad površine zemlje, no kompanija pretpostavlja da će se češće nalaziti pod zemljom.

Test od pet sekundi

Prvi pravi i uspješan test je odrađen u svibnju ove godine u Nevadi. Nije korišten vagon pune veličine, već testna kolica koja sadržavaju sve pogonske elemente, no lakša su i manja od konceptnog vagona. Unutar cijevi postignut je pritisak zraka slilan vakuumu, a kolica su putovala oko 5 sekundi te su dostigla brzinu od oko 115 km/h. To je naravno tek desetina željene brzine, no bitnije je da je koncept realno ispitan.

Svi elementi koji su morali biti ispitani uspješno su odradili test. Testirali su pogon, kočenje, levitiranje iznad tračnica i vakuumski sustav. Cilj im je smanjiti maksimalni otpor zraka i trenja tračnica, zbog čega mogu postići veće brzine s manje otpora, što im osigurava nižu potrošnju energije. Prikazali su i koncept vagona, koji je veličine omanjeg autobusa, no naravno, znatno aerodinamičniji.

Sljedeći cilj im je brzina od 400 km/h

Veći podvig od samog levitiranja i pokretanja kolica je u tome što su inženjeri uspjeli izvući zrak iz cijevi, koja je promjera 3,35 metara i dugačka oko 500 metara. Još uvijek nisu izgradili sistem u kojem će moći postizati vakuum u cijevi uslijed ulaženja i izlaženja vagona iz komore. Kako bi se održala maksimalna efikasnost sustava, bitno je da se vakuum u cijevi ne prekine ni u jednom trenutku.

Sljedeći cilj im je postići brzinu od 400 km/h, uz povećanje pouzdanosti i dodatnog smanjenja cijena. Te dvije stavke su i najbitnije za realno korištenje Hyperloopa u javnom prometu, jer nitko ne želi investirati u skupu i nepouzdanu prometnu infrastrukturu. Međutim, ako uspiju nametnut će se kao prvi pravi konkurent zračnom prometu, koji glasi za najefikasniji način prijevoza. Inače, tvrtka ima konkurenciju i unutar Hyperloop svijeta, jer se radi na sličnim koceptima u Južnoj Koreji i Slovačkoj.

Ivan Luzar
Telegram autor
183 članaka Više o autoru