Količina i kvaliteta isporučenog vojnog materijala trebala bi osigurati uspješnu obranu Ukrajine, ali ne i stvarati uvjete za veće ofenzivne operacije. Po istom izvoru, očekuje se da ukrajinski predsjednik sam dođe do zaključka kako izlazak na međunarodno priznate granice Ukrajine vojnim sredstvima više nije opcija koju podržavaju najmoćniji donatori ukrajinskoj borbi za slobodu.
Vodeći njemački tabloid nije uvijek najpouzdaniji izvor informacija pa je ubrzo stigao demanti iz njemačke vlade. Međutim, nakon njemačkog tabloida, ugledni američki tjednik Newsweek objavio je članak pod naslovom “Želi li zapravo SAD da Ukrajina porazi Rusiju?”. Newsweek je elaborirao opcije okončanja oružanog sukoba, među kojima dominiraju mirovni pregovori ili zamrznuti sukob. Ipak, osnovna poruka je da Zapad dostavlja Ukrajini dovoljno vojne pomoći da preživi, ali ne i da pobijedi.
Višeslojne poruke zapadnih političara
Nakon neuspjele ukrajinske ljetne ofenzive ova se pitanja nameću sama po sebi. Doduše, takvi jasni signali ne dolaze javno od vodećih političara zemalja koje podržavaju Ukrajinu. Poruke službenih predstavnika i institucija ukrajinskih saveznika vrlo često su višeslojne i otvorene za različita tumačenja.
Američki ministar obrane Lloyd Austin, koji je posjetio Kijev 20. studenoga, koristio je formulaciju “ovdje smo na duge staze”. Također, iz njegovih usta često se moglo čuti da će Sjedinjene Države pružati podršku “koliko god treba”. Međutim, postavlja se pitanje trajnosti takvih “garancija” u zemlji u kojoj se najvažniji izbori očekuju za godinu dana.
Istog dana kad je Austin posjetio Kijev, misija SAD-a pri NATO-u objavila je na X-u da je Washington “usredotočen na postavljanje uvjeta za pravedan, trajan i održiv mir”. Takva poruka koja niti implicitno ne spominje vojni poraz ruske agresije u Kijevu je primljena sa zebnjom.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Promjena europske političke klime
Otvoreno i glasno preispitivanje podrške Ukrajini u negativnom kontekstu i pobjede ksenofobnih i ultranacionalističkih političara mogu dovesti do promjene klime i u europskim državama. Posljednji primjer su Slovačka i Nizozemska. Već je dokazano da Moskva raznim kanalima financira ultranacionalističke, desničarske i suverenističke političke partije i grupacije diljem Europe.
Tipičan primjer je parlamentarna stranka Alternativa za Njemačku. Iz tajnih fondova, namijenjenih za specijalne operacije, izravno se financiraju mediji i ugledni pojedinci. Posljednji otkriveni slučaj jest onaj utjecajnog njemačkog autora i televizijskog voditelja Huberta Seipela. Preko off-shore isplata dobio je najmanje 600.000 eura od oligarha bliskih Vladimiru Putinu.
Kao protuuslugu ovaj je novinar, koji se dugo smatrao jednim od najboljih neovisnih stručnjaka za Rusiju, napisao dvije knjige koje u najmanju ruku simpatiziraju ruskog predsjednika.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rusija prelazi na ratno gospodarstvo
Uz sve to, negativni trendovi EU gospodarstva ne idu u prilog dodatnoj dugoročnoj pomoći Ukrajini. Je li scenarij koji opisuje njemački Bild moguć? Kako je u politici sve moguće, ovaj scenarij, pa makar ga demantirali službeni kanali, ne treba odbaciti kao jednu od mogućih opcija.
Vojska Ruske Federacije utvrdila je obrambene linije koje oružane snage Ukrajine ne mogu probiti dosadašnjim načinom izvođenja napadnih operacija. Ruska ekonomija prelazi na ratno gospodarstvo. Uspjeli su višestruko povećati proizvodnju raznih tipova bespilotnih letjelica koje Ukrajincima zadaju velike probleme.
Znatno su povećali proizvodnju artiljerijskog streljiva, ali još uvijek sami ne podmiruju svoje potrebe. Ovise o pomoći Irana i Sjeverne Koreje. Povećali su proizvodnju raketa velikog dometa. Više od 100 komada na mjesec. Vojna industrija godišnje može isporučiti 250 novih i 250 obnovljenih tenkova. To je manje od gubitaka, ali više od pomoći koju dobiva Ukrajina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uspjeli zaobići mnoge sankcije
Ruska namjenska industrija nije potpuno neovisna u proizvodnji komponenti za sofisticirano naoružanje. Nakon početnog šoka Rusi su uspjeli zaobići mnoge sankcije. Čak su neke komponente uvozili i iz Ukrajine, a za dijelove našli su zamjenske dobavljače. Ipak, zamjenski proizvodi vrlo često imaju lošije performanse od originala.
I pored ogromnih napora i izdvajanja za vojsku, Rusija je svjesna da vojnom pobjedom ne može osigurati kraj rata. Zbog toga računa na zamor Zapada i iscrpljivanje Ukrajine.
Ipak, izgleda da zasićenje ratom i potreba za mirom nisu fenomeni koji se događaju samo s jedne strane linije fronte. Tri neovisne ruske anketne agencije zabilježile su nagli pad podrške ratu u Ukrajini od mobilizacije u jesen 2022. godine. Ovaj put pad razine potpore nije vezan ni za jedan konkretan događaj. Možda ovi rezultati indiciraju prekretnicu u stavovima građana Ruske Federacije u odnosu na “specijalnu vojnu operaciju”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Podrška ‘specijalnoj operaciji’ pada
Po anketi koju je 31. listopada objavio Levada centar, udio Rusa koji su za nastavak rata pao je za 11 posto. Od prošlog mjeseca svega 37 posto podržava nastavak vojnih operacija. To je najniža brojka od objave mobilizacije u rujnu 2022., a sada je čak 56 posto ispitanika za otvaranje pregovora s Ukrajinom.
Broj ljudi koji vjeruju da se Rusija kreće u dobrom smjeru pao je za osam posto. Postotak građana koji smatraju “specijalnu operaciju” neuspjehom porastao je za četiri posto. Udio ispitanika koji ne vjeruju službenim informacijama o tijeku rata prvi je put premašio postotak onih koji im vjeruju.
Postotak ljudi koji nisu spremni na primirje pao je za 15 posto i sad iznosi svega 32 posto. Podrška prioritetnoj potrošnji na vojsku niža je za 12 posto. Sad svega četvrtina građana Ruske Federacije daje prednost trošenju budžeta za potrebe rata.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Negativni učinak na rusku ekonomiju
Ova zima neće donijeti nikakve spektakularne pobjede na fronti koje bi podigle podršku ruskog stanovništva u korist rata. Uz to, rat postaje svakodnevica sve većeg broja građana Rusije. Nekad simbolični ukrajinski napadi na teritoriju Ruske Federacije postaju sve češći. Povećana stopa ljudskih gubitaka uz neznatne teritorijalne gubitke, pogotovo kod Avdiivke, nikako ne ide u prilog tvrdnjama o uspjesima “specijalne vojne operacije”.
Ekonomski eksperti najavljuju znatno veći negativni učinak gospodarskih sankcija na standard stanovništva Ruske Federacije u 2024. godini. Ipak, ovo je slika tek pasivnog nezadovoljstva stanovništva zbog rata u Ukrajini. Putinov režim ušutkao je svaku moguću organiziranu političku oporbu. Protesti protiv rata ili općenito protiv režima za sada su neizvedivi jer predstavljaju kazneno djelo.
Policija i tajne službe čvrsto drže kontrolu nad političkim procesima u državi. Veliko je pitanje hoće li i kada pasivno nezadovoljstvo ratom prerasti u aktivno protivljenje. Povijest nas uči da to nije isključeno. Rusija je jedna velika nepoznanica.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zapad navodno tjera Zelenskog na pregovore, u Rusiji drastično pada podrška ratu. Je li pred Ukrajinom godina raspleta?
Nakon neuspjele ukrajinske ljetne ofenzive ova se pitanja nameću sama po sebi
Otvoreno i glasno preispitivanje podrške Ukrajini u negativnom kontekstu i pobjede ksenofobnih i ultranacionalističkih političara mogu dovesti do promjene klime i u europskim državama. Posljednji primjer su Slovačka i Nizozemska. Istovremeno, izgleda da zasićenje ratom i potreba za mirom nisu fenomeni koji se događaju samo s jedne strane linije fronte
Prema pisanju njemačkog tabloida Bild, savezni kancelar Olaf Scholz i američki predsjednik Joe Biden namjeravaju prisiliti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na započinjanje mirovnih pregovora s Moskvom. To navodno namjeravaju postići umjerenom isporukom naoružanja oružanim snagama Ukrajine.
Količina i kvaliteta isporučenog vojnog materijala trebala bi osigurati uspješnu obranu Ukrajine, ali ne i stvarati uvjete za veće ofenzivne operacije. Po istom izvoru, očekuje se da ukrajinski predsjednik sam dođe do zaključka kako izlazak na međunarodno priznate granice Ukrajine vojnim sredstvima više nije opcija koju podržavaju najmoćniji donatori ukrajinskoj borbi za slobodu.
Vodeći njemački tabloid nije uvijek najpouzdaniji izvor informacija pa je ubrzo stigao demanti iz njemačke vlade. Međutim, nakon njemačkog tabloida, ugledni američki tjednik Newsweek objavio je članak pod naslovom “Želi li zapravo SAD da Ukrajina porazi Rusiju?”. Newsweek je elaborirao opcije okončanja oružanog sukoba, među kojima dominiraju mirovni pregovori ili zamrznuti sukob. Ipak, osnovna poruka je da Zapad dostavlja Ukrajini dovoljno vojne pomoći da preživi, ali ne i da pobijedi.
Višeslojne poruke zapadnih političara
Nakon neuspjele ukrajinske ljetne ofenzive ova se pitanja nameću sama po sebi. Doduše, takvi jasni signali ne dolaze javno od vodećih političara zemalja koje podržavaju Ukrajinu. Poruke službenih predstavnika i institucija ukrajinskih saveznika vrlo često su višeslojne i otvorene za različita tumačenja.
Američki ministar obrane Lloyd Austin, koji je posjetio Kijev 20. studenoga, koristio je formulaciju “ovdje smo na duge staze”. Također, iz njegovih usta često se moglo čuti da će Sjedinjene Države pružati podršku “koliko god treba”. Međutim, postavlja se pitanje trajnosti takvih “garancija” u zemlji u kojoj se najvažniji izbori očekuju za godinu dana.
Istog dana kad je Austin posjetio Kijev, misija SAD-a pri NATO-u objavila je na X-u da je Washington “usredotočen na postavljanje uvjeta za pravedan, trajan i održiv mir”. Takva poruka koja niti implicitno ne spominje vojni poraz ruske agresije u Kijevu je primljena sa zebnjom.
Promjena europske političke klime
Otvoreno i glasno preispitivanje podrške Ukrajini u negativnom kontekstu i pobjede ksenofobnih i ultranacionalističkih političara mogu dovesti do promjene klime i u europskim državama. Posljednji primjer su Slovačka i Nizozemska. Već je dokazano da Moskva raznim kanalima financira ultranacionalističke, desničarske i suverenističke političke partije i grupacije diljem Europe.
Tipičan primjer je parlamentarna stranka Alternativa za Njemačku. Iz tajnih fondova, namijenjenih za specijalne operacije, izravno se financiraju mediji i ugledni pojedinci. Posljednji otkriveni slučaj jest onaj utjecajnog njemačkog autora i televizijskog voditelja Huberta Seipela. Preko off-shore isplata dobio je najmanje 600.000 eura od oligarha bliskih Vladimiru Putinu.
Kao protuuslugu ovaj je novinar, koji se dugo smatrao jednim od najboljih neovisnih stručnjaka za Rusiju, napisao dvije knjige koje u najmanju ruku simpatiziraju ruskog predsjednika.
Rusija prelazi na ratno gospodarstvo
Uz sve to, negativni trendovi EU gospodarstva ne idu u prilog dodatnoj dugoročnoj pomoći Ukrajini. Je li scenarij koji opisuje njemački Bild moguć? Kako je u politici sve moguće, ovaj scenarij, pa makar ga demantirali službeni kanali, ne treba odbaciti kao jednu od mogućih opcija.
Vojska Ruske Federacije utvrdila je obrambene linije koje oružane snage Ukrajine ne mogu probiti dosadašnjim načinom izvođenja napadnih operacija. Ruska ekonomija prelazi na ratno gospodarstvo. Uspjeli su višestruko povećati proizvodnju raznih tipova bespilotnih letjelica koje Ukrajincima zadaju velike probleme.
Znatno su povećali proizvodnju artiljerijskog streljiva, ali još uvijek sami ne podmiruju svoje potrebe. Ovise o pomoći Irana i Sjeverne Koreje. Povećali su proizvodnju raketa velikog dometa. Više od 100 komada na mjesec. Vojna industrija godišnje može isporučiti 250 novih i 250 obnovljenih tenkova. To je manje od gubitaka, ali više od pomoći koju dobiva Ukrajina.
Uspjeli zaobići mnoge sankcije
Ruska namjenska industrija nije potpuno neovisna u proizvodnji komponenti za sofisticirano naoružanje. Nakon početnog šoka Rusi su uspjeli zaobići mnoge sankcije. Čak su neke komponente uvozili i iz Ukrajine, a za dijelove našli su zamjenske dobavljače. Ipak, zamjenski proizvodi vrlo često imaju lošije performanse od originala.
I pored ogromnih napora i izdvajanja za vojsku, Rusija je svjesna da vojnom pobjedom ne može osigurati kraj rata. Zbog toga računa na zamor Zapada i iscrpljivanje Ukrajine.
Ipak, izgleda da zasićenje ratom i potreba za mirom nisu fenomeni koji se događaju samo s jedne strane linije fronte. Tri neovisne ruske anketne agencije zabilježile su nagli pad podrške ratu u Ukrajini od mobilizacije u jesen 2022. godine. Ovaj put pad razine potpore nije vezan ni za jedan konkretan događaj. Možda ovi rezultati indiciraju prekretnicu u stavovima građana Ruske Federacije u odnosu na “specijalnu vojnu operaciju”.
Podrška ‘specijalnoj operaciji’ pada
Po anketi koju je 31. listopada objavio Levada centar, udio Rusa koji su za nastavak rata pao je za 11 posto. Od prošlog mjeseca svega 37 posto podržava nastavak vojnih operacija. To je najniža brojka od objave mobilizacije u rujnu 2022., a sada je čak 56 posto ispitanika za otvaranje pregovora s Ukrajinom.
Broj ljudi koji vjeruju da se Rusija kreće u dobrom smjeru pao je za osam posto. Postotak građana koji smatraju “specijalnu operaciju” neuspjehom porastao je za četiri posto. Udio ispitanika koji ne vjeruju službenim informacijama o tijeku rata prvi je put premašio postotak onih koji im vjeruju.
Postotak ljudi koji nisu spremni na primirje pao je za 15 posto i sad iznosi svega 32 posto. Podrška prioritetnoj potrošnji na vojsku niža je za 12 posto. Sad svega četvrtina građana Ruske Federacije daje prednost trošenju budžeta za potrebe rata.
Negativni učinak na rusku ekonomiju
Ova zima neće donijeti nikakve spektakularne pobjede na fronti koje bi podigle podršku ruskog stanovništva u korist rata. Uz to, rat postaje svakodnevica sve većeg broja građana Rusije. Nekad simbolični ukrajinski napadi na teritoriju Ruske Federacije postaju sve češći. Povećana stopa ljudskih gubitaka uz neznatne teritorijalne gubitke, pogotovo kod Avdiivke, nikako ne ide u prilog tvrdnjama o uspjesima “specijalne vojne operacije”.
Ekonomski eksperti najavljuju znatno veći negativni učinak gospodarskih sankcija na standard stanovništva Ruske Federacije u 2024. godini. Ipak, ovo je slika tek pasivnog nezadovoljstva stanovništva zbog rata u Ukrajini. Putinov režim ušutkao je svaku moguću organiziranu političku oporbu. Protesti protiv rata ili općenito protiv režima za sada su neizvedivi jer predstavljaju kazneno djelo.
Policija i tajne službe čvrsto drže kontrolu nad političkim procesima u državi. Veliko je pitanje hoće li i kada pasivno nezadovoljstvo ratom prerasti u aktivno protivljenje. Povijest nas uči da to nije isključeno. Rusija je jedna velika nepoznanica.