Danas počinje beogradski FEST s hrpom hrvatskih filmova; donosimo detaljan pregled najboljih naslova
Boris Homovec donosi pregled filmova na 45. izdanju festivala
Čini se kako hrvatska kinematografija nikad nije bila zastupljenija na FEST-u, Međunarodnom filmskom festivalu koji slavi 45. izdanje i u Beogradu traje od 24. veljače do 5. ožujka. O nagradama u glavnom natjecateljskom programu odlučivat će peteročlani žiri. U njemu će sjediti Dalibor Matanić, redatelj čiji su filmovi uvijek dobro prolazili u Srbiji, a predsjednik žirija bit će Srđan Golubović, beogradski redatelj koji se proslavio filmovima Klopka i Krugovi, i koji upravo radi na novog igranom djelu Otac.
Tu su i Sergej Trifunović, jedan od najpoznatijih regionalnih glumaca, zatim Branka Katić, srpska filmska zvijezda s američkom karijerom (nedavno viđena u glavnoj ulozi serije Novine) te Čedomir Kolar, jedan od najuspješnijih filmskih producenata s ovih prostora, s pariškom adresom. U glavnom natjecateljskom programu FEST-a bit će prikazana dva hrvatska filma, koji su već imali nacionalne premijere: Goran Nevija Marasovića te Ne gledaj mi u pijat (srpski prijevod: Ne gledaj mi u tanjir) Hane Jušić, kojima će to biti regionalne premijere.
Član žirija bivši ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar
O natjecateljskoj sekciji srpskog filma odlučivat će žiri s dva respektabilna hrvatska člana: predsjedat će Ksenija Marinković, najtraženija hrvatska glumica, koja sve češće snima u regiji, a s njom će sjediti i Hrvoje Hribar, bivši ravnatelj HAVC-a. Nadalje, u žiriju će biti francuska glumačka zvijezda, redatelj i producent Jean Marc Barr, koji je privatno vezan za Srbiju. On je kultni status stekao Bessonovim Velikim plavetnilom, često igra kod Van Triera, a u Beogradu je snimio film Bojana Vuletića Praktičan vodič kroz Beograd s pjevanjem i plakanjem). U žiriju će sjediti i srpski redatelji Miroslav Momčilović i Slobodan Skerlić.
Najveći interes javnosti izaziva regionalna premijera filma Na mliječnom putu Emira Kusturice u Sava centru, kojom se otvara festival. Sve karte po cijeni od 50 kuna danima unaprijed su razgrabljene, a na projekciji bi se, osim redatelja koji tumači i glavnu mušku ulogu, trebala pojaviti i glavna glumica, fatalna diva europske kinematografije Monica Belucci, koja je već postala pomalo dosadna koliko u intervjuima hvali Kusturicu. Ulogu u ovom filmu, zbog kojega je naučila srpski, smatra prijelomnom i najtežom u karijeri.
Iznimno bogat festivalski program
Novi umjetnički direktor FEST-a, Jugoslav Pantelić, etablirani TV autor i odnedavno ravnatelj Kinoteke, pokušava velikim naporima sa svojom ekipom vratiti negdašnji sjaj beogradskom FEST-u. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih, u vrijeme dok ga je vodio pokojni Milutin Čolić, FEST je proživio zlatne godine. Tad su na njega dolazile najveće svjetske filmske zvijezde, u rasponu od Coppole, De Nira, Liv Ullmann, Gine Lolobrigide, Kirka Douglasa i stotine drugih. Milena Dravić i Dragan Nikolić svojedobno su u svom najpopularnijem TV showu Obraz uz obraz lansirali i glazbeni slogan festivala, koji se prenosio godina kao zezancija: „ Ah taj FEST , ah taj FEST, past ću, ah u nesvest…“.
Naravno, bila su to druga vremena, a posljednjih dvadesetak godina FEST je jedva opstajao i utopio se u moru drugih festivala koji su se u međuvremenu pojavili u regiji. Ove godine program je iznimno nabijen i vrvi kvalitetnim naslovima, koji su zbir filmova s oskarovskim nominacijama, filmova iz Cannesa i Venecije, te serioznih naslova, od kojih mnoge još nismo ni vidjeli u regiji. U glavnom internacionalnom natjecateljskom programu bit će prikazani manje razvikani i mnogima nepoznati filmovi: ruski naslov (M)Učenik Kirilla Serebrennikova, prikazan na lanjskom Cannesu, neobičan film o srednjoškolcu koji upada u duhovnu krizu.
Talijanski film s radnjom u Beogradu
Ljubavnom pričom pripadnika naroda Jazida u okružju rata u Siriji, bavi se irački film Crni vjetar Husseina Hassana. Izraelski film Eva, redatelja Haima Tabakmana, govori o Evi, žrtvi holokausta koja puno godina kasnije razotkriva tajnu iz prošlosti. Danski film Hartstone, redatelja i scenariste Gudmunda Arnara Gudmundsonna, dolazi u Beograd s nagradom festivala u Varšavi za najboljeg redatelja. Priča je to o troje tinejdžera koji provode ljeto u zabačenom ribarskom selu na Islandu. Iranski film Inverzija, scenariste i redatelja, Behnama Behzadija bavi se ekološkim problemom današnjice, zagađenjem zraka u Teheranu.
Još jedan iranski film, prikazan premijerno u Veneciji, u konkurenciji je za nagradu. Malarija Parviza Shahbazija film je o djevojci iz Teherana koja fingira da je oteta kako bi izvukla novac od obitelji, dok se provodi s dečkom i uličnim glazbenicima. Najbolji slovenski naslov prošle godine, Noćni život Damjana Kozolea, dolazi na FEST (šteta što ga ZFF nije uvrstio u program), nakon nagrade u Karlovym Varyma. Jedini talijanski naslov je Ovi dani Giuseppea Piccionija koji govori o četiri prijateljice iz talijanske provincije, od kojih jedna dobiva posao u Beogradu, te joj se prijateljice odluče pridružiti.
U službenom programu Jarmusch i Končalovski
Ruska drama Pikova dama intrigantna je priča o zaboravljenoj opernoj divi, koja se odlučuje vratiti na scenu. Režirao ju je Pavel Lungin, a sjajne kritike dobila je glavna glumica Kseniya Rappaport. Nizozemski naslov Layla M. redatelja Mijkea de Jonga, stiže na FEST poslije festivala u Torontu i Londonu. Film govori o 18-godišnjakinji marokanskog porijekla, rođenoj i odrasloj u Amsterdamu, koja se svakodnevno suočava s predrasudama, sve dok se iz osvete ne priključuje grupi radikalnih muslimana. Grčka tragikomedija Toplotni udar Helmera Argyrisa Papadimitropoulosa govori o fenomenu grčkog turističkog buma kroz prizmu doktora na jednom otoku.
Francuski film Toril Laurenta Teyssiera obiteljska je drama koja se odvija na jugu Francuske. Zanimljiv je i slovački film Učiteljica Jana Hrebejka koji govori o dolasku nove učiteljice u školi u predgrađu Bratislave. Filmofilima će biti zasigurno intrigantniji filmovi van konkurencije službenog programa, gdje se, među ostalima, nalaze i sjajni naslovi: Druga strane nade Kaurismakija, Ozonov Frantz Paterson Jima Jarmuscha, Raj Andreja Končalovskog, Trgovački putnik Asghara Farhadija, ili Rađanje jedne nacije Natea Parkera.
Film Danila i Rade Šerbedžije
U Gala programu FEST-a prvi put u regiji vidjeti će se, uz razvikane naslove koji su već neko vrijeme na hrvatskom kino repertoaru, i novi film Ang Leea Billi Linn-heroj, španjolska drama Kraljica Španjolske Fernanda Truebe s Penelope Cruz te Oslobođenje Skoplja Danila i Rade Šerbedžije. Veliki interes vlada i za regionalnu premijeru francuskog hita Dalida, redateljice Lise Azuelos, koja se bavi tragičnom sudbinom jedne od najvećih francuskih pjevačkih diva, do njene prerane smrti 1987. godine. Fascinatno je koliko joj mlada talijanska glumica Sveva Alviti, koja je tumači, nalikuje. A pobrala je i sjajne kritike za zahtjevnu rolu.
U sekciji Granice, koji se bavi subverzivnim arthouse ostvarenjima, FEST donosi i kontroverzan austrijski dokumentarac Safari Ulricha Seidla, te Rocco, dokumentarac o najvećoj talijanskoj porno zvijezdi svih vremena Roccu Sifrediju. Selektori žale što nisu uspjeli u posljednji čas dobiti i novi talijanski film kultnog sineaste Luce Guadagnina Call Me by Your Name, gay priču o romansi dvojice mladića, u kojemu, začudo, ne igra Tilda Swinton, redateljeva muza posljednjih godina. Festival će zatvoriti posljednji uradak Martina Scorcesea Tišina, dvoipolsatna povijesna drama o mladom portugalskom jezuitskom misionaru u 17. stoljeću, kojega impresivno tumači Andrew Garfield.
Kreativna kriza srpske kinematografije
Iako je činjenica kako je srpska kinematografija u kreativnoj krizi posljednjih godina, dok hrvatski film svake godine ulazi na najprestižnije festivale i osvaja nagrade, ipak je čitav niz novijih srpskih naslova ušao u natjecateljsku nacionalnu selekciju. U Hrvatskoj su viđeni naslovi Dnevnik mašinovođe Lazara Ristovskog te Jesen samuraja Danila Bećkovića. Među osam naslova premijerno je trebao biti prikazan film Nigdje Predraga Velinovića, ali su ga producenti iz nepoznatih razloga prije festivala povukli. Najintrigantniji srpski naslov jest Afterparty Luke Bursaća, o mladom glumcu koji sanja o slavi i danju odlazi na castinge, dok noći provodi kao barmen u jednom beogradskom klubu.
Glavne uloge tumače nova imena srpskog filma na čelu s Radom Ćosićem u glavnoj roli, dok je posebno zanimljiv povratak na veliki ekran Lidije Vukićević, nekadašnje velike zvijezde prve jugoslavenske sapunice Bolji život. Poslije Berlina, regionalnu premijeru imat će i komorna drama Bojana Vuletića Requiem za gospođu J., o ženi u najboljim godinama koja se sprema počiniti samoubojstvo, s Mirjanom Karanović u glavnoj ulozi. Sama glumica je na berlinskom festivalu, navodno, bila zadovoljna kvalitetom filma, ali je ogorčeno prigovarala kako snimatelj nije dobro obavio posao jer na ekranu izgleda prestara. Ostali naslovi u sekciji su Inkarnacija Filipa Kovačevića, koji je navodno vrlo zanimljiv debi, Svi sjeverni gradovi Dane Komljena te Vjetar Tamare Drakulić.
‘Nakon svakog FEST-a imam sve manje prijatelja’
Naravno, kakav bi to festival bio kad ga ne bi pratili i skandali. Čim je objavljen program srpskih filmova koji su ušli u selekciju FEST-a, po odluci selekcijske komisije, u kojoj je sjedila i Sandra S. Perović, filmska kritičarka RTS-a i autorica filmske emisije Velika iluzija, ogorčeno je reagirao jedan od najpoznatijih glumaca Nikola Kojo. I to u funkciji redatelja filma Stado, koji je bio među najgledanijim naslovima u Srbiji 2016. Nakon što je uprava festivala odbila film s argumentom kako Stado jest bio komercijalno uspješan, ali ne i dovoljno umjetnički kvalitetan da bi zadovoljio propozicije festivala, Kojo je po svim srpskim medijima, povrijeđene umjetničke taštine, sasuo paljbu na vodstvo FEST-a.
Nimalo nije zadovoljan ni kultni redatelj iz čuvene praške škole Goran Paskaljević, čiji najnoviji film Zemlja bogova, produciran i snimljen u Indiji, također nije dobio zeleno svjetlo za festival te će premijeru imati u Beogradu svega nekoliko dana nakon svršetka festivala. Upravo stoga, odlučio sam ovaj osvrt na predstojeći FEST, završiti citiranjem umjetničkog ravnatelja festivala Jugoslava Pantelića, koji je ovih dana u jednom intervjuu otvoreno priznao: “Nakon svakog FEST-a imam sve manje prijatelja u filmskom svijetu Srbije, ali i mnogo šire.”