Bruksizam: uzroci, simptomi i liječenje škrgutanja zubima
Kod nekih ljudi bruksizam može izazvati ozbiljna oštećenja zubi i česte glavobolje
Što je bruksizam?
Stiskanje ili škrgutanje zubima uobičajena su nevoljna reakcija na ljutnju, strah ili stres. Kod nekih ljudi ova se reakcija ponavlja tijekom dana, čak i ako ne reagiraju na neposredni stresor. Bruksizam je, stoga, problem kod kojeg ljudi nesvjesno, nevoljno škrguću zubima. Prema definiciji Američke akademije za medicinu spavanja riječ je o ponavljajućoj aktivnosti mišića čeljusti koju karakterizira stiskanje ili škrgutanje zubima. Bruksizam se može javiti tijekom spavanja i to se stanje naziva bruksizam u snu, ili tijekom budnosti što se naziva bruksizam u budnom stanju. Studije pokazuju da od 22,1 do 31 posto odraslih pati od bruksizma u budnom stanju, a 13 posto odraslih pati od bruksizma u snu. Također, studije pokazuju da od oko 6 do gotovo 50 posto djece u nekom razdoblju škrguće zubima u snu. Znanstvenici kažu da je teško točno odrediti kolika je pojavnost bruksizma zato što većina ljudi nije svjesna svoje navike. Dok blagi oblik bruksizma ponekad ne zahtijeva liječenje, kod nekih ljudi bruksizam može izazvati oštećenja zubi, poremećaje temporomandibularnih (čeljusnih) zglobova i česte glavobolje. Naime, osobe koje škrguću zubima u dubokom snu mogu nesvjesno opteretiti svoje zube silama većima od 100 kilograma. Za usporedbu, tijekom žvakanja koristimo sile koje iznose od 10 do 18 kilograma. S obzirom na to da velik dio ljudi nije svjestan da ima bruksizam sve dok se ne razviju komplikacije, važno je znati prepoznati simptome bruksizma te na vrijeme potražiti pomoć stomatologa.
Simptomi bruksizma
Simptomi bruksizma su:
- istrošenost zuba, stvaraju se ravna glatka područja na površini zuba kojom grizemo
- okrnjeni ili napukli zubi
- pretjerano osjetljivi zubi, osobito na vruće ili hladne napitke
- bol u čeljusti i glavobolje koje nastaju ujutro
- napeti mišići lica i čeljusti
- dislokacija čeljusti
- trošenje zubne cakline
- škljocanje u temporomandibularnim zglobovima koji vežu kosti lubanje i donju čeljust te omogućuju otvaranje i zatvaranje usta
- oštećenja na unutarnjoj strani obraza
- oštećenja na protetskim radovima kao što su mostovi i implantati
Uzroci bruksizma
Liječnici smatraju da bruksizam nastaje kao posljedica kombinacije različitih fizičkih, psiholoških i genetskih čimbenika. Životne navike, kao što su pijenje alkohola, uporaba cigareta i droga te konzumiranje puno kofeina (više od šest šalica kave dnevno) samo su neki od uzroka pojave bruksizma. Također, ljudi koji piju i puše imaju dvostruko veću vjerojatnost da će škrgutati zubima nego ljudi koji to ne čine.
Bruksizam se često povezuje sa:
- stresom i tjeskobom – smatra se da su stres i emocionalni faktori primarni uzroci bruksizma
- problemima sa spavanjem – osobe koje stišću ili škrguću zubima u snu često imaju druge poremećaje spavanja, poput hrkanja i apneje (zastoja u disanju za vrijeme spavanja)
- nepravilnim položajem zubi u čeljusti
- uzimanjem određenih lijekova uključujući skupinu lijekova protiv anksioznosti koji se nazivaju selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina
- pušenjem, pijenjem puno alkohola i kofeina te uzimanjem droga poput ekstazija i kokaina
Znanstvenici koji su proučavali bruksizam u snu su otkrili da ovo stanje počinje kao vrsta poremećaja spavanja u središnjem živčanom sustavu.
Čimbenici koji mogu pogoršati bruksizam uključuju:
- stres i tjeskoba
- alkohol
- određeni lijekovi i bolesti
- genetika (ako osobe u vašoj obitelji imaju ovaj problem)
- pušenje
Dijagnoza bruksizma
Dijagnoza se postavlja na temelju uzimanja anamneze pri čemu je potrebno što detaljnije odgovoriti na pitanja stomatologa. Nakon provedene anamneze osobu se upućuje na klinički pregled prilikom kojeg se detaljno pregledava usna šupljina i traže znakovi bruksizma. Pritom se, između ostalog, utvrđuje stanje zuba, ali i određuje eventualni manjak sline, provjerava ima li tragova griženja usnica i unutarnje strane obraza te raspon otvaranja usta. Ako su prisutni bilo kakvi znakovi bruksizma, vrlo vjerojatno će biti potrebno nekoliko posjeta kako bi stomatolog mogao utvrditi je li riječ o progresivnom procesu, ali i kako bi odredio metode liječenja.
Liječenje bruksizma
Terapijom se pokušavaju smanjiti simptomi bruksizma i nadoknaditi gubitak zubnog tkiva. Važan dio terapije je rekonstrukcija izgubljenog tvrdog zubnog tkiva koja se radi pomoću ispuna i različitih protetskih nadomjestaka poput krunica. Kao uspješno terapijsko sredstvo pokazala se i stabilizacijska udlaga koja sprečava stiskanje zuba u snu te pritom štiti zube i protetske materijale od trošenja. U terapiji se koristi i biofeedback tehnika liječenja kojom osobe treniraju kontrolirati unutarnje tjelesne procese koji su inače automatski i nevoljni, poput napetosti mišića koja je prisutna kod bruksizma. Biofeedback je vrlo efektivna metoda terapije za mnoga stanja, osobito ona povezana sa stresom. S obzirom na to da visoke razine stresa pridonose razvoju bruksizma, smanjenje i upravljanje stresom može pomoći prirodnom smanjenju škrgutanja zubima. Stoga je u terapiju je korisno uključiti i psihijatra ili psihoterapeuta, a prema potrebi i lijekove. U smanjenju stresa iznimno korisnom se pokazala kognitivno bihevioralna terapija, oblik terapije razgovorom. Pritom je potrebno poraditi na i higijeni spavanja, što, pojednostavljeno, znači da bi svakoga dana trebalo odlaziti na spavanje i buditi se u isto vrijeme. Budući da je konzumacija alkohola, kofeina i nikotina povezana s epizodama bruksizma, poželjno ih je izbjegavati.
Kako spriječiti škrgutanje zubima?
Osobama koje pate od bruksizma se preporučuje:
- da redovito odlaze na kontrole kod stomatologa
- prakticiranje tehnika relaksacije kao što su vježbe disanja, ali i slušanje umirujuće glazbe te provođenje redovite tjelovježbe zato što sve ove aktivnosti pridonose smanjenju stresa
- uvođenje higijene spavanja tako da svaku večer odlaze u krevet u isto vrijeme i opuste se prije spavanja. Kako bi se što bolje opustili, korisno je izbjegavati ekrane mobitela, TV-a ili laptopa barem sat vremena prije spavanja. Također, preporučuje se eliminirati sve izvore buke u prostoru u kojem se spava.
- izbjegavati konzumaciju alkohola, droga kao i prestati pušiti
Vježbe koje pomažu kod bruksizma
Ove vježbe mogu pomoći u smanjenju boli izazvane bruksizmom i u poboljšanju opsega pokreta u čeljusti.
Vježba za opuštanje mišića:
Korak 1: Nježno zatvorite usne pazeći da se gornji i donji zubi ne dodiruju
Korak 2: Pritisnite jezik o nepce tako da ne dodiruje zube
Korak 3: Zadržite ovaj položaj što duže možete
Vježba za poboljšanje opsega pokreta u čeljusti:
Korak 1: Položite ruke na temporomandibularne zglobove (spajaju kosti lubanje i donje čeljusti)
Korak 2: Polako otvorite usta
Korak 3: Držite usta otvorena 5-10 sekundi
Korak 4: Polako zatvorite usta
Ovu vježbu izvodite tri puta dnevno po 10 minuta.
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: