Ključan je faktor za zdravlje krvi i kostiju. Ove namirnice bogate su vitaminom K
Sklonost modricama jedan je od simptoma nedostatka vitamina K
Vitamin K jedan je od esencijalnih nutrijenata, mikronutrijenata, koji igraju ključnu ulogu u raznim fiziološkim procesima bitnima za ljudsko zdravlje. Njegova dva primarna oblika, K1 (filokinon ili fitonadion) i K2 (menakinon), sastavne su komponente u održavanju sustavne hemostaze, procesa koji sprječava i zaustavlja krvarenje s ciljem zadržavanja krvi unutar oštećenih krvnih žila.
Vitamin K1 dolazi u zelenom lisnatom povrću, dok vitamin K2 prevladava u fermentiranoj hrani i određenim proizvodima životinjskog podrijetla. Bakterije u probavnom sustavu mogu pomoći u pretvaranju vitamina K1 iz prehrane u vitamin K2. Međutim, količina vitamina K2 koju proizvode te bakterije nije dovoljna da zadovolji potrebe ljudskog tijela općenito za vitaminom K, stoga je potrebno osigurati unos odgovarajuće količine vitamina K1 prehranom i, ako je nužno, dodatcima prehrani.
U nastavku teksta donosimo zašto je važan vitamin K, simptome nedostatka vitamina K, preporučen unos vitamina K, prevelik unos vitamina K i izvore vitamina K u hrani.
Zašto je važan vitamin K?
Glavna funkcija vitamina K leži u njegovom doprinosu sintezi proteina ključnih za koagulaciju – proces zgrušavanja krvi. Jedan od njih je protrombin koji osigurava precizno zgrušavanje krvi, a time i sprječava hemostatske komplikacije, odnosno krvarenje tijekom zahvata ili ozljeda.
Osim hemostatske uloge, vitamin K značajno utječe na zdravlje kostiju. Njegova uključenost u sintezu osteokalcina, ključnog proteina u mineralizaciji kostiju, naglašava njegovu važnost u održavanju integriteta kostura.
Istraživanja su otkrila potencijalne kardiovaskularne implikacije vitamina K. Studije ukazuju na njegovu ulogu značajnog čimbenika u kardiovaskularnim patologijama poput ateroskleroze, nakupljanja plaka na arterijskim stijenkama, ujedno poznate i kao arterijska kalcifikacija.
Važnost vitamina K proteže se i na stanične procese, uključujući stanični rast, održavanje stanica i apoptozu (programirana stanična smrt).
Iako su nedostaci vitamina K neuobičajeni, oni mogu dovesti do poremećaja u zgrušavanju krvi i potencijalno utjecati na zdravlje kostiju, stoga održavanje optimalne ravnoteže u unosu vitamina K raznolikom i uravnoteženom prehranom postaje imperativ.
Simptomi nedostatka vitamina K
Klinički značaj nedostatka vitamina K očituje se kada je protrombinsko vrijeme (mjera za brzinu zgrušavanja krvi) povećano zbog smanjenja aktivnosti protrombina u krvi. Protrombin je jedan od faktora koji sudjeluje u kaskadnom procesu koagulacije krvi. Kako bi sinteza proteina potrebnih za koagulaciju bila adekvatna, potrebna je dovoljna razina vitamina K u organizmu.
Krvarenje i sklonost krvarenju zbog toga su tipični znakovi nedostatka vitamina K, iako se oni javljaju samo u teškim slučajevima. Još jedan od kliničkih znakova nedostatka vitamina K je smanjena mineralizacija kostiju koja pridonosi razvoju osteoporoze, čestoj bolesti čije su glavne karakteristike smanjena gustoća kostiju i povećana sklonost frakturi i ostalim oštećenjima.
Nedostatak vitamina K može se javiti kod novorođenčadi tijekom prvih nekoliko tjedana života zbog problema s prijenosom tog vitamina posteljicom, a pritom utječe na koncentraciju određenih faktora zgrušavanja krvi. Bitno je napomenuti da je sadržaj vitamina K u majčinom mlijeku nizak. Ovaj nedostatak može rezultirati klinički značajnim problemima, posebice kod dojenčadi.
S druge strane, kod odraslih se rijetko očituje nedostatak vitamina K i obično se javlja kod osoba s poremećajima malapsorpcije, stanja kod kojeg se određene hranjive tvari ne apsorbiraju dovoljno, ili onih koji uzimaju lijekove koji ometaju metabolizam vitamina K. U općoj populaciji s raznolikom prehranom obično se unosi dovoljna količina vitamina K za svakodnevne potrebe organizma.
Ovo su neki od najčešćih simptoma nedostatka vitamina K:
- sklonost modricama i nekontroliranom krvarenju: vitamin K ključan je za sintezu faktora zgrušavanja krvi. Nedostatak može rezultirati otežanim zgrušavanjem, što dovodi do lakog nastajanja modrica i do nekontroliranog krvarenja
- pojava krvi u mokraći ili stolici: zbog narušenog procesa zgrušavanja krvi, može doći do pojave krvi u mokraći ili stolici
- osteoporoza: vitamin K igra ulogu u metabolizmu kostiju, pa nedostatak može doprinijeti smanjenju gustoće kostiju, povećavajući rizik od prijeloma
- otežano zacjeljivanje rana: budući da vitamin K sudjeluje u proizvodnji proteina koji podržavaju proces zacjeljivanja rana, nedostatak može rezultirati odgođenim ili otežanim zacjeljivanjem rana
- problemi s probavom: poremećaji apsorpcije, kao što su celijakija ili upalne bolesti crijeva, mogu doprinijeti nedostatku vitamina K. Simptomi povezani s tim bolestima također mogu biti prisutni
- ubrzano umaranje: pojedinci s nedostatkom vitamina K mogu doživjeti umor i slabost
Preporučen unos vitamina K
Unos vitamina K iz hrane i prirodnih izvora često je dovoljan za zadovoljenje dnevnih potreba. U nekim slučajevima, kao kod određenih zdravstvenih stanja ili uzimanja određenih lijekova, može se razmotriti dodatan unos vitamina K, ali uz prethodnu konzultaciju s nadležnim liječnikom. Preporučeni unos vitamina K varira ovisno o dobi i spolu pojedinca.
Ovo je dnevni unos vitamina K koji je adekvatan za uravnoteženo fiziološko funkcioniranje organizma prema američkim smjernicama, izražen u mikrogramima:
- djeca: od 0 do 6 mjeseci – 2 mcg/dan, od 7 do 12 mjeseci – 2,5 mcg/dan, od 1 do 3 godine – 30 mcg/dan, od 4 do 8 godina – 55 mcg/dan, od 9 do 13 godina – 60 mcg/dan, od 14 do 18 godina – 75 mcg/dan
- žene: 19 godina i više 90 mcg/dan
- trudnice i dojilje: od 14 do 18 godina – 75 mcg/dan, 19 godina i više – 90 mcg/dan
- muškarci: 19 godina i više – 120 mcg/dan.
Status vitamina K rijetko se prati, osim kod osoba koje uzimaju antikoagulantnu terapiju (terapija za reguliranje zgrušavanja krvi) ili kod osoba s poremećajima krvarenja. Ključni pokazatelj je protrombinsko vrijeme (mjerna jedinica za brzinu zgrušavanja krvi), a promjene u unosu vitamina K rijetko značajno utječu na to.
Prekomjeran unos vitamina K
Prevelik unos vitamina K iz prehrane nije uobičajen, osobito jer se tijelo učinkovito rješava viška vitamina K, a većina ljudi ne konzumira izuzetno visoke količine ovog vitamina iz prehrambenih izvora.
Prekomjeran unos vitamina K može uzrokovati promjene u zgrušavanju krvi i ima poseban značaj za one koji uzimaju antikoagulanse. Ako postoji zabrinutost o unosu vitamina K, preporučuje se konzultacija s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom koji može pružiti personalizirane smjernice.
Vitamin K u hrani
Uravnotežena i raznolika prehrana osigurava adekvatan unos vitamina K. Filokinon, jedan od dva oblika vitamina K, prisutan je u povrću poput zelenog lisnatog povrća, biljnim uljima te određenom voću. Meso, mliječni proizvodi i jaja sadrže niže razine filokinona, ali umjerene količine menakinona (K2), drugog oblika vitamina K.
Fermentirani proizvodi, uključujući sir, također pridonose unosu menakinona. Raznovrsne namirnice u svakodnevnoj prehrani, kao što su špinat, brokula, zelena salata, masnoće i ulja (posebice sojino ulje i ulje repice) predstavljaju najčešće izvore vitamina K.
Apsorpcija filokinona koji dolazi u lisnatom zelenom povrću niža je u usporedbi s apsorpcijom filokinona koji dolazi u uljima ili prehrambenim dodacima. Konzumiranje masti istovremeno s povrćem poboljšava apsorpciju, ali ona i dalje ostaje niža od one iz ulja. Važno je naglasiti da raznolika prehrana pridonosi uravnoteženom unosu vitamina K, podržavajući ključne funkcije u tijelu.
Vitamin K može se pronaći u različitim namirnicama, a ovo su neki od glavnih izvora:
- zeleno lisnato povrće: špinat, kelj, blitva, zelena salata, brokula, peršin, kelj, prokulice, kupus i cvjetača
- biljna ulja: sojino ulje i ulje repice
- voće: borovnice, šljive, suhe šljive i avokado
- meso: piletina, teletina i govedina
- jaja
- fermentirane namirnice: Natto, tradicionalna japanska hrana od fermentirane soje, i određeni sirevi (Cheddar).
Stručni izvori korišteni za ovaj članak: