“Jadranska vrata d.d. / Adriatic Gate Container Terminal (AGCT) u skladu s odredbama Zakona o medijima (čl. 40) zahtijeva objavu demantija na članak naslova “Luka Rijeka je najveći hrvatski strateški promašaj”, u kolumni autora Goranka Fižulića, koji je Telegram objavio u tiskanom izdanju 22.08.2015. godine.
U skladu s Čl. 41. Zakona o medijima zahtijevamo da ovaj demanti bude objavljen bez promjena i dopuna.
1. netočna je tvrdnja: “AGCT je u 2014. Luci Rijeka kao manjinskom vlasniku prouzročio gubitak u iznosu od šest milijuna kuna.”
Informacija o gubitku od šest milijuna kuna je neistinita i neosnovana. U 2014. tvrtka Jadranska Vrata d.d. je zaista zabilježila, uvjetno rečeno gubitak, ali u iznosu od 2.615.000 kn, dakle radi se o 2,6 a ne 6 milijuna kuna kako navodi autor. Nadalje, kako bi se u potpunosti i transparentno sagledala situacija, navesti ćemo i dva osnovna razloga ovoga, opet napominjemo, uvjetno nazvanog gubitka:
PORAST AMORTIZACIJE
Nastavno na nabavku nove prekrcajne opreme u 2013 godini (ukupno 10 novih dizalica – dvije obalne, 6 za skladišni prostor i 2 za manipulacije kontejnerima na željeznici) amortizacija tvrtke je porasla za 2.609.000 kn (dva milijuna, šest stotina i devet tisuća kuna)
PORAST KONCESIJSKE NAKNADE
U 2014. godini koncesijska naknada povećana je sa 2.185.000 kuna iz 2013. godine na 14.462 .000 kuna. Razlog ovog povećanja jest početak operativnog korištenja, pa time i plaćanja pripadajućih koncesijskih naknada novog djela obalnog i skladišnog prostora na području novoizgrađenog dijela kontejnerskog terminala.
Iz gore navedenih razloga jasno je da se zapravo ne radi o gubitku uslijed nedovoljnog prometa ili neostvarenog prihoda, već je rezultat intenzivnog investicijskog ciklusa na kontejnerskom terminalu Brajdica, kako od strane RH kroz Lučku upravu Rijeka (infrastrukturno proširenje terminala) tako i od strane ICTSI-a (ulaganje u novu prekrcajnu i IT opremu, mobilnu mehanizaciju vrijednu više od 200 milijuna Kn)
2. netočna je tvrdnja: “Kontejnerski terminal na Brajdici kojim upravlja AGCT ima samo četiri dizalice za prekrcaj kontejnera.”
Kontejnerski terminal na Brajdici raspolaže s ukupno 12, a ne četiri dizalice za prekrcaj kontejnera kako navodi autor. 4 se odnose na obalne dizalice, 6 na mostne dizalice za skladišni prostor i dvije mostne dizalice za rad na željeznici. Od toga su od navedenih 12 njih čak 10 dio nove opreme u koju je 2013. investirao ICTSI i čija je ukupna vrijednost iznad 170 milijuna Kn.
3. netočna je tvrdnja: “Kapacitet Brajdice je 250.000 TEU godišnje, a i ove će godine biti pretovareno manje TEU nego rekordne 2008. Kada je terminal na Brajdici bio u 100-postotnom vlasništvu Luke Rijeka i kada je pretovareno 160.000 TEU”
Nominalni kapacitet Brajdice, kada budu dovršeni i posljednji infrastrukturni radovi na intermodalnom djelu koji se odnosi na prekrcaj kontejnera na željeznici iznosi 600.000 TEU, a ne 250.000 TEU kako navodi autor. Tijekom 2019. godine još uvijek traju radovi na izgradnji intermodalnog područja, a i bez kompletirane infrastrukture se očekuje ostvariti promet od 270.000 TEU.
4. netočna je tvrdnja: “Direktor AGCT nedavno je izjavio da je “prerano za proširivanje kontejnerskog terminala, jer će se tek za šest do sedam godina dostići promet koji danas ima Luka Koper””
U Globusu objavljenom 18.06.2015. objavljeno je sljedeće: “Becce (tadašnji izvršni direktor Jadranskih Vrata d.d. – op.a.) smatra da je širenje kapaciteta riječke luke preuranjeno i da je sad mnogo važnije da profunkcionira željeznica. Očekuje se da će se u narednih sedam godina količina robe povećati sa sadašnjih 150.000 na 600.000 TEU-a godišnje.”
5. netočna je tvrdnja: “Budući da je ICTSI pri preuzimanju većinskog paketa Jadranskih vrata/AGCT 2011. najavljivao investicije vrijedne milijardu kuna te da u međuvremenu nije dostignut ni promet iz 2008., postavlja se pitanje uspješnosti tog javno – privatnog partnerstva.”
Tvrdnja da je ICTSI najavljivao “investicije vrijedne milijardu kuna” potpuno je netočna i neutemeljena. Prilikom potpisivanja koncesijskog ugovora 2011. ICTSI se obvezao u razvoj kontejnerskog terminala investirati 480 milijuna kuna tijekom razdoblja od 30 godina, koliko i iznosi trajanje koncesije. Samo u prve tri godine upravljanja tvrtkom Jadranska Vrata d.d., ICTSI je investirao gotovo polovicu navedenog iznosa. Više od 200 milijuna kuna već je investirano u novu prekrcajnu opremu, infrastrukturu, IT opremu te izobrazbu zaposlenika. Uz navedeno, a tijekom promatranog razdoblja, preuzeto je iz Luke Rijeka d.d. 71 zaposlenika te je i zaposleno 63 radnika sa slobodnog tržišta rada te je već do kraja 2011. godine povećao broj zaposlenih sa 22 koliko ih je bilo u trenutku preuzimanja na 148.
6. netočna je tvrdnja: “…postojeći koncesionar na Brajdici radi sa 60 posto kapaciteta. U tri godine uspio je povećati promet za 15,5 posto…”
U vrijeme objave članka kontejnerski terminal na Brajdici radio je sa 25 % svog kapaciteta, a u tri godine promet je povećan za 18,2%.