Doznajemo: Vlada će HEP-u, nakon velikog preokreta, isplatiti štetu jer je morao prodavati energente ispod cijene

HEP izjednačen s ostalima

Da je Vlada bliže rješenju po kojem će HEP-u isplatiti naknadu potvrdilo nam je više izvora uključenih u proces. Moglo se to naslutiti i iz dviju izmjena Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu električne energije.

Vlada je prvo u rujnu odredila da će opskrbljivačima koji električnu energiju isporučuju poduzetništvu priznati razliku između ograničene cijene i maksimalne cijene, koja može iznositi najviše 150 eura po megavatsatu. Ta se cijena odnosi za razdoblje od 1. listopada ove godine do 31. ožujka sljedeće godine, do kada vrijede Vladine mjere. Za razdoblje prije toga bila je 180 eura.

U drugoj izmjeni u listopadu Vlada je odlučila da se to pravilo odnosi i na opskrbljivače iz HEP grupe.

Naknada za punjenje skladišta Okoli

S obzirom na to da je Vlada izjednačila HEP s ostalim opskrbljivačima kad su u pitanju poduzetnici i da je jasno odredila do kojeg će ga iznosa obeštetiti, slutilo je to na isti potez i kad su, primjerice, u pitanju kućanstva.

Morao je HEP za dvije posljednje ogrjevne sezone napuniti i skladište plina Okoli te prodavati plin i toplinsku energiju po ograničenim cijenama, ali na svakom se računu za toplinsku energiju jasno vidi kolika je subvencija, a država je i u proračunu za sljedeću godinu predvidjela 273 milijuna eura na naknadu troškova koje je imao zbog obveze da napuni skladište Okoli.

Kolika je proizvođačka cijena struje?

Tako je zapravo ostalo jedino izračunati koliko je HEP izgubio na tome što je prodavao električnu energiju ispod cijene. Na HEP-u i državi je sada da to izračunaju i odrede primjerenu naknadu, a pri tome im mogu pomoći i konzultanti koje je HEP angažirao za postupak dokapitalizacije.

Koliko je HEP točno izgubio na prodaji električne energije po ograničenim cijenama nikada nije objavljeno, a javnost ne zna ni kolika je proizvođačka cijena struje koju HEP proizvodi u svojim elektranama. Na njoj gubitak sigurno nije isti kao i na struji koju je HEP kupovao na tržištu. U tom se slučaju može govoriti tek o gubitku potencijalne dobiti. Uz to, nije ista proizvođačka cijena u hidroelektranama i onima koje koriste plin.

Kad se konačno utvrdi šteta koju je HEP trpio jer je cijena električne energije bila ograničena, država će od tog iznosa moći odbiti i dioničarski zajam od 400 milijuna eura koji je odobren u ožujku, kad je najavljena dokapitalizacija.

Trošak manji od 900 milijuna eura

Procjena je da će trošak u konačnici biti manji od 900 milijuna eura, koliko je okvirno državu trebala koštati dokapitalizacija.

Koliku je pritom ulogu imala Europska komisija te je li, kako tvrdi dio naših sugovornika, preporučila da se umjesto dokapitalizacije ide na isplatu naknade, na što pravo imaju i ostali opskrbljivači koji su trpjeli štetu, nismo uspjeli potvrditi ni u Komisiji.

Na naše pitanje je li Komisija savjetovala Vladi da umjesto dokapitalizacije HEP-a bira horizontalne potpore, one koje pripadaju svakom poduzetniku u istoj situaciji te je li time odbila plan dokapitalizacije, iz Komisije su poručili da – nemaju komentara.

Tek treba izračunati koliki je gubitak

Pitali smo i je li prijedlog Komisije da se HEP-u pomogne na drugi način te kakve bi potpore mogao dobiti. Istaknuli su da je na državi članici da procijeni uključuje li neka mjera određenu državnu potporu, a ako je tako, onda ju je država dužna prijaviti Komisiji. Tako je, primjerice, Vlada Komisiji morala prijaviti dokapitalizaciju Croatia Airlinesa.

Ipak, prije zaključka da je Komisija imala odlučujuću ulogu u tome da se ipak ne ide u dokapitalizaciju HEP-a, treba napomenuti da su još u ožujku u Vladi postojali zagovornici obeštećenja HEP-a, koje je nužno precizno izračunati, a da je dokapitalizacija u tom trenutku poslužila kao dobar okvir da se toj kompaniji odobri dioničarski zajam.