Vlada odustala od dokapitalizacije HEP-a. Nadoknadit će im gubitke, ali u stvarnosti će dobiti tek malo svježeg novca

FOTO: Telegram/Pixsell

Vlada je odustala od dokapitalizacije Hrvatske elektroprivrede, a država će toj kompaniji gubitke koje je imala zbog prodaje energenata ispod cijene nadoknaditi iz proračuna.

Da će Vlada na kraju odustati od dokapitalizacije i da će se prikloniti rješenju po kojem će HEP-u isplatiti naknadu štete Telegram je pisao u studenome prošle godine, na osnovu informacije da je i Europska komisija Vladi savjetovala da HEP-u isplati naknadu, jer je ta vrsta potpore više u skladu s pravilima EU-a od dokapitalizacije.

Kako je HEP u šest mjeseci izgubio 547 milijuna eura

Kao i u vrijeme kad je na snazi bila odluka o 900 milijuna eura dokapitalizacije HEP-a, tako je i sada puno podataka iz njihova poslovanja nepoznato. Ta kompanija još uvijek nije objavila kako je poslovala u prošloj godini. Banke, tvrtke poput Ine ili HT-a već tjednima objavljuju revidirane podatke o svom poslovanju u 2023., a HEP još nije objavio ni podatke za prvo polugodište te godine.

Prema Vladinim odlukama koje su potvrđene na sjednici u četvrtak, HEP je u razdoblju od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. izgubio 547 milijuna eura samo na prodaji električne energije poduzetništvu po cijenama koje su bile niže od tržišnih. Država će sada HEP-u taj iznos nadoknaditi iz proračuna umjesto kroz dokapitalizaciju. Ipak, isplata iz proračuna neće se zapravo dogoditi, jer je HEP 400 milijuna eura već dobio kroz dioničarski zajam, što je bila prva faza dokapitalizacije, pa će se naknada štete prebiti s tim iznosom. Tome treba dodati i kamate za taj zajam u iznosu od 15,44 milijuna eura. Ostatak novca HEP mora potrošiti na vraćanje dijela zajma koji je podigao za nabavu plina za skladište Okoli.

HEP mora platiti kamate na dioničarski zajam

Dakle, država je lani u ožujku planirala HEP-u nadoknaditi gubitke kroz dokapitalizaciju. Prvi korak je bio dioničarski zajam. Sada se Vlada predomislila i odustala od dokapitalizacije pa joj HEP na taj zajam mora platiti kamate, iako je država ta koja novac za naknadu duguje HEP-u. Jer država je i odredila da ta kompanija prodaje električnu energiju poduzetništvu ispod cijene. U Vladinoj odluci se ne spominju kamate koje bi država platila HEP-u jer je čekao na isplatu nadoknade troškova.

Iz Vladine odluke vidljivo je i to da su u samo šest mjeseci najvećih poremećaja na energetskom tržištu domaći poduzetnici, posredno preko HEP-a, kroz nižu cijenu struje od države dobili više od pola milijarde eura potpora. Nakon 1. travnja HEP je uvršten među opskrbljivače kojima država redovito pokriva razliku pa za razdoblje od tog datuma nije potrebno obeštećenje.

Gubitak na prodaji jeftinije struje kućanstvima 274 milijuna eura

Mora država obeštetiti HEP i za prodaju električne energije ispod tržišnih cijena kućanstvima nakon 1. travnja 2022., ali u Vladi ne znaju precizno koliki je taj iznos i procjenjuju ga na 274 milijuna eura. Država HEP-u za to neće sada isplatiti nikakvu naknadu nego će se, kao vlasnik, odreći dividende za 2021. godinu u iznosu od 80 milijuna eura te svih budućih dividendi do iznosa od 194 milijuna eura. Dakle, HEP je novac na prodaju električne energije već potrošio, a država će mu ga možda vratiti nekada u budućnosti. Vrijednost će mu naravno u međuvremenu pojesti inflacija.

Iako je samo u četvrtak na sjednici Vlada donijela odluke o naknadi troškova HEP-u u iznosu većem od 820 milijuna eura, što je gotovo ravno iznosu planirane dokapitalizacije, HEP će dobiti malo svježeg novca, najviše 132 milijuna eura, i pitanje je kako će to utjecati na njegovo poslovanje.

Kako je HEP poslovao u prošloj godini još se ne zna. Na pitanje zašto HEP još nije objavio te podatke nisu nam odgovorili ni iz kompanije ni iz Ministarstva gospodarstva. U 2022. godini HEP je u izvješćima prikazao gubitak od 779 milijuna eura, što je bio prvi put nakon 15 godina i 2007. godine da ta tvrtka posluje s gubitkom. No, 2007. godine HEP je imao gubitak od 140 milijuna eura.