Pritom je Ustavni sud ponovno prekršio Ustavni zakon o Ustavnom sudu, jednako kao i kod prvog Upozorenja od 18. ožujka 2024. Ovaj put je Ustavni sud otišao i korak dalje, prekršio je istu odredbu dvaput. Zbog čega je teško nastaviti vjerovati u slučajnosti.
Ustavni sud donio je novo Upozorenje opet izbjegavši donijeti odluku ili rješenje kao ustavnosudske akte koji su za ovakve prilike predviđeni. Sad je Ustavni sud istu odredbu, onu članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, prekršio na novi način.
Izbori završavaju konstituiranjem Sabora
U novom Priopćenju i Upozorenju koje je donio upravo temeljem te odredbe, Ustavni sud je zabranio predsjedniku Republike da i nakon podnošenja ostavke na tu dužnost bude mandatar ili predsjednik Vlade, makar tako odlučili legitimno izabrani saborski zastupnici kao predstavnici naroda. Uporište za takvu odluku Ustavni sud traži u dijelu odredbe tog čl. 89. koji kaže da Ustavni sud može poništiti radnje koje su prethodile povredi Ustava ako su utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora.
Sastavljanje Vlade nije rezultat izbora. Rezultat izbora je raspodjela zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru temeljem koje raspodjele se može ili ne mora formirati Vlada. U jučerašnjem tekstu sam pojasnio razliku između konstituiranja Sabora i sastavljanja Vlade. Nakon provedbe izbora zbrajaju se glasovi koji se korištenjem D’Hondtove metode pretvaraju u mandate. Ako zastupnici koji su dobili te mandate na prvoj sjednici izaberu predsjednika Sabora (i članove Mandatno-imunitetnog povjerenstva) konstituiran je novi saziv Sabora. Izbori i rezultat izbora time završavaju.
Formiranje Vlade nije dio izbornog procesa. Izbori održani 17. travnja 2024. su bili izbori za zastupnike u Hrvatski sabor. Izbori za Vladu ne postoje i zato Ustavni zakon ni ne daje Ustavnom sudu ovlast da nadzire formiranje Vlade. Ali ne samo zato, nego i iz razloga što Vladi povjerenje daju netom izabrani predstavnici naroda i u taj se proces nitko ne smije miješati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Sud ne nadzire formiranje Vlade
Ako su ti zastupnici zakonito i ustavno izabrani, a što je potvrdio i Ustavni sud u svom Priopćenju i Upozorenju, pokušaj Ustavnog suda da se miješa u formiranje Vlade značio bi da je Ustavni sud izašao iz svojih ovlasti.
Iako je Ustavni sud pokušao pronaći uporište u članku 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, prema kojem Ustavni sud odgovarajuće mjere radi zaštite zakonitosti i ustavnosti izbora može donositi sve do 30 dana nakon objave rezultata izbora, to ne znači da je samim time njegova nadležnost proširena na nadzor formiranja Vlade, koji proces će se predvidivo odvijati upravo u tom razdoblju.
Trideset dana od objave rezultata izbora Ustavni sud može i dalje odlučivati o izbornim radnjama, što formiranje Vlade nije. Da je zakonodavac htio da Ustavni sud nadzire formiranje Vlade, onda bi taj rok vezao za onih dodatnih 30 dana koje mandatar može dobiti od Predsjednika Republike ako u prvih 30 dana koje mu je ovaj dao ne uspije sastaviti Vladu. Sasvim je jasno da bi odredba po kojoj Ustavni sud sastavljanje Vlade može nadzirati samo u prvih 30 dana od objave rezultata, a ne i nakon što tih 30 dana protekne bila potpuno besmislena.
Članak se nastavlja ispod oglasa
I nepristojni imaju svoja prava
Drugi problematičan aspekt Priopćenja i Upozorenja je njegova nepotrebnost. Izbori su protekli mirno, rezultate glasovanja i raspodjelu mandata nitko ne osporava, stranke su tek krenule s pregovorima, još nije niti sazvana konstituirajuća sjednica Sabora, a Ustavni sud izlazi s potpuno suvišnim priopćenjem kojim se krši članak 44. Ustava prema kojem svaki državljanin Republike Hrvatske (pa i nepristojni Predsjednik Republike koji ima ideju da će postati mandatar bez da prethodno podnese ostavku) ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.
Ustavni sud ne može na ovaj način oduzeti nekome politička prava, i to još u postupku u kojem toj osobi nije dana mogućnost da sudjeluje. Predsjednik Republike, kao što sam napisao jučer, trebao se nakon izbornog dana vratiti na svoju ustavnu poziciju i biti samo Predsjednik Republike. Ali ako to i nije uradio, nije na Ustavnom sudu da zabrani predstavnicima naroda izabranima na slobodnim izborima da baš tog čovjeka imenuju za mandatara nove Vlade ako tako žele, a nakon što ovaj podnese ostavku.
Ustavni sud stoji iznad gotovo svega, ali ne i iznad naroda. Zbog toga Predsjednik Republike ima puno pravo od Europskog suda za ljudska prava zatražiti poništavanje ovog ustavnosudskog akta Ustavnog suda jer su mu politička prava ograničena uz istovremenu povredu prava na pravično suđenje. Što se tiče svih nas – s izuzetkom “ustavnih stručnjaka” koji u postupanju Ustavnog suda ne vide ništa sporno – mi imamo puno pravo očekivati da, jednako kao i Predsjednik Republike, hrvatski Ustav poštuju i svi suci Ustavnog suda.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Formiranje vlade nije dio izbornog procesa i Ustavni sud nema ovlasti nadzirati ga. U taj se postupak nitko ne smije miješati
Ustavni sud stoji iznad gotovo svega, ali ne i iznad naroda. Zbog toga Milanović ima puno pravo otići ravno u Strasbourg
Ako su saborski zastupnici zakonito i ustavno izabrani, a što je potvrdio i Ustavni sud u svom Priopćenju i Upozorenju, pokušaj Ustavnog suda da se miješa u formiranje Vlade značio bi da je Ustavni sud izašao iz svojih ovlasti.
Svega dva dana nakon što su održani parlamentarni izbori, Ustavni sud je sazvao izvanrednu sjednicu na kojoj je doneseno novo Upozorenje kojim su se jednoj osobi oduzela politička prava. Sve ostalo je sporedno.
Pritom je Ustavni sud ponovno prekršio Ustavni zakon o Ustavnom sudu, jednako kao i kod prvog Upozorenja od 18. ožujka 2024. Ovaj put je Ustavni sud otišao i korak dalje, prekršio je istu odredbu dvaput. Zbog čega je teško nastaviti vjerovati u slučajnosti.
Ustavni sud donio je novo Upozorenje opet izbjegavši donijeti odluku ili rješenje kao ustavnosudske akte koji su za ovakve prilike predviđeni. Sad je Ustavni sud istu odredbu, onu članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, prekršio na novi način.
Izbori završavaju konstituiranjem Sabora
U novom Priopćenju i Upozorenju koje je donio upravo temeljem te odredbe, Ustavni sud je zabranio predsjedniku Republike da i nakon podnošenja ostavke na tu dužnost bude mandatar ili predsjednik Vlade, makar tako odlučili legitimno izabrani saborski zastupnici kao predstavnici naroda. Uporište za takvu odluku Ustavni sud traži u dijelu odredbe tog čl. 89. koji kaže da Ustavni sud može poništiti radnje koje su prethodile povredi Ustava ako su utjecale ili mogle utjecati na rezultat izbora.
Sastavljanje Vlade nije rezultat izbora. Rezultat izbora je raspodjela zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru temeljem koje raspodjele se može ili ne mora formirati Vlada. U jučerašnjem tekstu sam pojasnio razliku između konstituiranja Sabora i sastavljanja Vlade. Nakon provedbe izbora zbrajaju se glasovi koji se korištenjem D’Hondtove metode pretvaraju u mandate. Ako zastupnici koji su dobili te mandate na prvoj sjednici izaberu predsjednika Sabora (i članove Mandatno-imunitetnog povjerenstva) konstituiran je novi saziv Sabora. Izbori i rezultat izbora time završavaju.
Formiranje Vlade nije dio izbornog procesa. Izbori održani 17. travnja 2024. su bili izbori za zastupnike u Hrvatski sabor. Izbori za Vladu ne postoje i zato Ustavni zakon ni ne daje Ustavnom sudu ovlast da nadzire formiranje Vlade. Ali ne samo zato, nego i iz razloga što Vladi povjerenje daju netom izabrani predstavnici naroda i u taj se proces nitko ne smije miješati.
Sud ne nadzire formiranje Vlade
Ako su ti zastupnici zakonito i ustavno izabrani, a što je potvrdio i Ustavni sud u svom Priopćenju i Upozorenju, pokušaj Ustavnog suda da se miješa u formiranje Vlade značio bi da je Ustavni sud izašao iz svojih ovlasti.
Iako je Ustavni sud pokušao pronaći uporište u članku 88. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, prema kojem Ustavni sud odgovarajuće mjere radi zaštite zakonitosti i ustavnosti izbora može donositi sve do 30 dana nakon objave rezultata izbora, to ne znači da je samim time njegova nadležnost proširena na nadzor formiranja Vlade, koji proces će se predvidivo odvijati upravo u tom razdoblju.
Trideset dana od objave rezultata izbora Ustavni sud može i dalje odlučivati o izbornim radnjama, što formiranje Vlade nije. Da je zakonodavac htio da Ustavni sud nadzire formiranje Vlade, onda bi taj rok vezao za onih dodatnih 30 dana koje mandatar može dobiti od Predsjednika Republike ako u prvih 30 dana koje mu je ovaj dao ne uspije sastaviti Vladu. Sasvim je jasno da bi odredba po kojoj Ustavni sud sastavljanje Vlade može nadzirati samo u prvih 30 dana od objave rezultata, a ne i nakon što tih 30 dana protekne bila potpuno besmislena.
I nepristojni imaju svoja prava
Drugi problematičan aspekt Priopćenja i Upozorenja je njegova nepotrebnost. Izbori su protekli mirno, rezultate glasovanja i raspodjelu mandata nitko ne osporava, stranke su tek krenule s pregovorima, još nije niti sazvana konstituirajuća sjednica Sabora, a Ustavni sud izlazi s potpuno suvišnim priopćenjem kojim se krši članak 44. Ustava prema kojem svaki državljanin Republike Hrvatske (pa i nepristojni Predsjednik Republike koji ima ideju da će postati mandatar bez da prethodno podnese ostavku) ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.
Ustavni sud ne može na ovaj način oduzeti nekome politička prava, i to još u postupku u kojem toj osobi nije dana mogućnost da sudjeluje. Predsjednik Republike, kao što sam napisao jučer, trebao se nakon izbornog dana vratiti na svoju ustavnu poziciju i biti samo Predsjednik Republike. Ali ako to i nije uradio, nije na Ustavnom sudu da zabrani predstavnicima naroda izabranima na slobodnim izborima da baš tog čovjeka imenuju za mandatara nove Vlade ako tako žele, a nakon što ovaj podnese ostavku.
Ustavni sud stoji iznad gotovo svega, ali ne i iznad naroda. Zbog toga Predsjednik Republike ima puno pravo od Europskog suda za ljudska prava zatražiti poništavanje ovog ustavnosudskog akta Ustavnog suda jer su mu politička prava ograničena uz istovremenu povredu prava na pravično suđenje. Što se tiče svih nas – s izuzetkom “ustavnih stručnjaka” koji u postupanju Ustavnog suda ne vide ništa sporno – mi imamo puno pravo očekivati da, jednako kao i Predsjednik Republike, hrvatski Ustav poštuju i svi suci Ustavnog suda.