Guverner HNB-a upozorio da će rasti i kamate na kredite u eurima. 6 stvari koje morate znati o kaosu na tržištu

U sustavu je višak novca, jeftin je, gotovo besplatan, ali nitko ga ne želi. U ovom trenutku Hrvatska narodna banka na domaćem je tržištu kreirala pet puta veću likvidnost od one koju je u eurozoni dosad uspjela napraviti Europska središnja banka velikom operacijom otkupa državnih obveznica.

Zašto je došlo do te naizgled nelogične pojave, da se tržište utapa u jeftinom novcu a izgladnjeli segmenti poput privatnog biznisa do njega ne mogu ili ne žele, pokušao je jučer preko masovnih medija objasniti guverner HNB-a Boris Vujčić. Pa raspletimo to:

1. Tržište pliva u jeftinom novcu ali banke su fiksirane na kreditiranje države umjesto biznisa

Od velike likvidnosti koristi bi imao državni proračun jer mu to pojeftinjuje kratkoročna zaduženja za 0,28 do 1,46 posto, ovisno o tome na koliko se vremena zadužuje. To je gotovo 5 puta jeftinije zaduživanje nego na početku krize. Banke kronično daju nepravednu prednost državi jer te kredite smatraju manje rizičnima. Država se, međutim, više ne može zaduživati zbog već postojećih dugova.

2. Novac teško dolazi do realnog sektora, koji ionako nije raspoložen za rizik

Da bi niske kamate imale učinka na gospodarstvo, novac bi trebao doći do realnog sektora. Ali to u Europi nikad ne ide lako. Jeftiniji novac banke radije daju državama, javni dug raste pa Njemačka želi nametnuti trend ograničavanja kreditiranja država u EU.

3. Ne dolazi ni do građana, koji više ne mogu plaćati 20 puta veću kamatu od države

Na računima banaka je gotovo 10 milijardi kuna slobodne gotovine ali daju sve manje kredita. Ulagači nisu raspoloženi, zbog dosadašnjih gubitaka. Tko ima novca, uglavnom ga čuva na računu. Da bi se novac ubacio u sistem preko investiranja, trebalo bi ublažiti uvijek iste strukturalne probleme. Banke bi trebale okončati fiksaciju državom, građani za svoje kredite sada plaćaju i do 20 puta veću kamatu od države.

4. Čak 30 posto stambenih kredita vezano je uz opasne proizvode

Guverner je upozorio na dva opasna proizvoda na tržištu novca, kredite u švicarcima o kojima se upravo pregovara i zapelo je na tečaju te kredite vezane uz Euribor i Libor. Euribor je referentna kamatna stopa koja se utvrđuje za pozajmice među europskim bankama. Pozajmice se uzimaju na različite rokove, od tjedan dana do godinu dana. Libor je to isto samo što se su za njega relevantne samo međusobne pozajmice londonskih banaka.

5. Zato je izjava guvernera HNB značajna

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić jučer je uzbunio javnost kad je izjavio da HNB može kreirati jeftinu likvidnost bankama i da to već dugo čini. I da su banke zbog toga prepune novca , 10 milijardi kuna viška prošlog tjedna u HNB su držale po nultoj kamatnoj stopi.

Banke novac čuvaju besplatno, a u kreditima ga poduzećima plasiraju s 5 posto kamate. Iako je riječ o golemoj razlici, banke ne daju kredite. Vujčić je postavio pitanje zašto banke ne ulažu novac i zašto javnost to pitanje ne postavlja vlasnicima banaka.” Ja sam lijepo rekao da monetarna politika može samo dovesti konja do vode, ali ga ne može natjerati piti’, kazao je Vujčić HRT-u.

6. Nakon švicaraca mogle bi skočiti i rate na kredite u eurima

Vujčić je u intervjuu HRT-u rekao kako je na opasnosti kredita vezanih uz švicarski franak, Euribor i Libor upozoravao još prije dvije godine. Švicarac je već pokazao zube, a s obzirom na stanje Euribora i Libora, Hrvati bi se trebali početi pripremati na rast rata kredita u eurima.

“Na ovim razinama na kojima su danas Euribor i Libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego 2005. i 2006. očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju. Još jednom ću to ponoviti pa će se možda za par godina, kada se bude o tome razgovaralo, moći podsjetiti da smo na vrijeme na to upozoravali’, izjavio je Vujčić na HRT-u.