Hrvatskoj se upravo događa najveća društvena promjena u 21. stoljeću, a HDZ ju je prepustio stihiji

Djeca iseljenika neće se vratiti i ovdje raditi za crkavicu. Nova Vlada morat će prestati ignorirati problem strane radne snage

FOTO: TG Creative/Wikimedia Commons

U srijedu, 17. travnja, hrvatski građani biraju novu vlast. Iako je do prije nekoliko mjeseci opći dojam bio drugačiji, ishod parlamentarnih izbora sada se čini prilično neizvjesnim – ankete ukazuju da su dva suprotstavljena bloka vrlo blizu i da će formiranje sljedeće parlamentarne većine i vlade ovisiti o manjim strankama. U drugom dijelu izbornog serijala Telegram će, kroz tekstove, komentare i analize svojih autora, pokušati dati odgovor na pitanje što čeka novu vladu, bez obzira na to kako će se i kada sastaviti i koje će biti njezine stranačke boje.

Oporavak nakon pandemije i obnova nakon potresa u Hrvatskoj bi bili puno teži i sporiji da domaće gospodarstvo nije, gotovo bez ikakvih ograničenja, protekle tri godine moglo angažirati radnike iz država izvan Europske unije.

Sada je već moguće zaključiti da bi pojedine grane, posebice graditeljstvo, ugostiteljstvo i turizam, teško funkcionirale da nije stranih radnika. I nije više riječ o ljudima iz bliskog okruženja, državljanima Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova ili Makedonije.

Stala bi i gradilišta i turizam

Mnoga bi hrvatska gradilišta stala da na njima ne rade Nepalci ili Indijci. Obnova bi bila još sporija, a pitanje je i kako bi se provodili projekti koji se financiraju novcem iz europskih fondova. I u turističkim prihodima, koje Hrvatska pobožno zbraja nakon svake turističke sezone, sve je veći doprinos primjerice državljana Filipina ili Bangladeša.

Lani je hrvatsko gospodarstvo tražilo i dobilo više od 172 tisuće dozvola za rad stranaca. Jesu li svi ti ljudi doista radili u Hrvatskoj i gdje? Koliko su u prosjeku zarađivali, jesu li poslodavci za njih plaćali mirovinske i zdravstvene doprinose? Imaju li, primjerice, svog liječnika u primarnoj zdravstvenoj skrbi? Podaci su to koje posljednjih nekoliko mjeseci od državnih institucija nismo uspjeli dobiti ni mi ni kolege iz ostalih medija. Takve statistike nitko ne vodi.

Najveća promjena u društvu

A poslodavci već dižu ljestvicu. Procjenjuju da će Hrvatska u sljedećih nekoliko godina trebati 400 do 500 tisuća stranih radnika. Sve to sugerira da je pitanje uvoza stranih radnika najveća društvena promjena koja će se Hrvatskoj dogoditi u nekoliko desetljeća.

Zasad je odgovor hrvatskih vlasti bio ignoriranje te činjenice, “štancanje” radnih dozvola i prepuštanje radnika na milost onima koji su ih doveli u Hrvatsku ili su im tu ponudili posao. Desne političke opcije uvjeravaju da je riječ o smišljenoj zamjeni stanovništva.

Za njih nije dovoljno atraktivno to jednostavno objašnjenje kako je riječ o tome da poslodavci traže ljude koji su spremni raditi teške poslove za plaće manje od onoga što je prihvatljivo Hrvatima. Lijeve opcije sugeriraju da bi Hrvatska trebala imati jasnu integracijsku politiku. Tako se prije samo nekoliko mjeseci činilo se da bi pitanje stranih radnika moglo dominirati u predizbornoj kampanji, ali to se nije dogodilo.

U programu tek jedna rečenica

Iako se premijer Andrej Plenković u toj kampanji redovito hvali time da je Hrvatska ostvarila drugi najveći rast BDP-a u EU, o desecima tisuća ljudi koji su u to postignuće ugradili svoj rad, često za najniže plaće, njegova stranka u svom predizbornom programu nije rekla gotovo ništa. Spominje ih tek u jednoj jedinoj rečenici.

“Uputili smo u proceduru novi Zakon o strancima, kojim ćemo stvoriti okvir za njihovu prilagodbu tržištu rada, za jačanje zaštite radnika i poticanje ekonomske aktivnosti”, jedina je rečenica iz HDZ-ovog programa koja se uopće dotiče činjenice da je hrvatsko gospodarstvo sve ovisnije o stranim radnicima. Zakon je u javnu raspravu ušao prije izbora, a novine su to da radna dozvola može vrijediti tri, a ne kao do sada jednu godinu.

Nikoga nije briga kako žive u RH

Nakon brojnih medijskih otkrića kako strani radnici žive u neadekvatnim uvjetima, na čemu se bogate oni koji im iznajmljuju smještaj, Vlada je u zakon ugradila da on mora biti primjeren, što god to značilo. Uz to, strani će radnici u Hrvatskoj, prema tom prijedlogu, moći dva mjeseca biti nezaposleni. Imaju 60 dana za pronalaženje novog posla prije nego im se otkaže radna dozvola.

Upravo je to razdoblje u kojem i za vrijeme nezaposlenosti strani radnik može ostati državi članici Unije jedan od razloga zbog kojeg Hrvatska nije podržala nova europska ažurirana pravila za izdavanje jedinstvenih boravišnih i radnih dozvola za strane radnike. Ta pravila propisuju ostanak do tri mjeseca ako je radna dozvola izdana na razdoblje do dvije godine, a do šest mjeseci ako je izdana dulje. Hrvatska će ta pravila morati poštivati iako u zakonu o strancima Vlada predlaže jedinstveno razdoblje od dva mjeseca.

Vlada se zanosi povratkom iseljenika

No, zakon ne kaže ništa o tome kakva bi u hrvatskom društvu trebala biti pozicija stranih radnika, kojih će prema prognozama poslodavaca uskoro biti nekoliko stotina tisuća. O tome je HDZ više nego očito izbjegavao govoriti u svom programu.

HDZ je više fokusiran privlačenje djece iseljenika ili povratak onih koji su odselili od ulaska Hrvatske u Uniju. Tako među ostalima najavljuju da će svi koji se vrate nakon dvije godine boravka u inozemstvu biti pet godina oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak.

“Kvaka” je jedino u tome da su plaće za poslove koji se u Hrvatskoj najviše nude toliko niske da ni ne ulaze u porezne škare, odnosno na njih se i na plaća porez na dohodak. Zato poslodavci za to i trebaju radnike iz zemlja siromašnijih od Hrvatske koji su voljni prihvatiti te plaće.

Što u programu najavljuje SDP?

Nešto više o svojim planovima za strane radnike kazali su HDZ-ovi glavni konkurenti na predstojećim izborima, SDP, ali i to su zasad načelne poruke. Oni kažu da treba izraditi nacionalnu krovnu migrantsku strategiju koja uključuje regionalne/lokalne posebnosti Hrvatske.

Najavljuju i novu politiku odobravanja radnih dozvola, uz puno uključivanje sindikata u proces dobivanja radnih dozvola i “sprečavanja robovlasnika 21. stoljeća da samo oni i tržište kreiraju hrvatsku migrantsku politiku”.

Radnici i dalje pristižu stihijski

I dok se čekaju novi zakoni o strancima i nove strategije, strani radnici i dalje dolaze u Hrvatsku, bez jasnog plana države koliko ih dugo želimo zadržati, i ako je to doista tri ili više godina, kako ih mislimo uključiti u društvo.

Hrvatska nije jasno rekla ni želi li da se ti ljudi na njenom teritoriju trajno skrase, imaju obitelj te ako to želi, kako to misli postići. Kako će u tome sudjelovati poslodavci koji te radnike trebaju i na njihovom radu ostvaruju dobit? Ili joj je cilj samo svake godine iznova zagrabiti za potrebnom radnom snagom u države koje su siromašnije od nje?

Takvih država na nesreću na svijetu ima i više nego dovoljno. Na popisu MUP-a tako je sve više novih zemalja iz kojih u Hrvatsku dolaze radnici na godinu ili dvije. Samo prije dvije ili tri godine velika je vijest bila da je Nepal među prvih deset, pa onda i prvih pet država iz kojih dolazi najviše radnika u Hrvatsku. U prva tri mjeseca ove godine najviše je radnih dozvola odobreno baš za Nepalce. Ove su godine među prvih deset država po broju odobrenih radnih dozvola nove države Egipat i Uzbekistan. Dogodine će to biti netko drugi.

Ne smije i ne može ignorirati

Ako se prognoze poslodavaca pokažu točnima, za koju godinu u Hrvatskoj će raditi stotine tisuća radnika iz različitih kultura, tradicija, državnih uređenja. Ali nitko ne radi na tome da ta situacija bude što sretnija za te radnike i za domicilno stanovništvo. A politika uvijek od onih koji nam grade zgrade i služe Nijemce i Talijane na Jadranu može napraviti neprijatelje. I optužiti ih da su krivi što mladi napuštaju Hrvatsku.

Hrvatskoj se upravo događa najveća društvena promjena u 21. stoljeću, a ona ju je prepustila stihiji. Nova vlast će, bila ona HDZ-ova ili SDP-ova, morati početi raditi svoj posao po tom pitanju i prestati biti samo automat koji odobrava dozvole po željama onih koji na dovođenju ili zapošljavanju tih radnika masno zarađuju.