Insajderi progovorili o tajnovitom klubu najmoćnijih bankara: u nezamislivoj raskoši već 73 godine odlučuju o sudbini svijeta
Dva puta godišnje sastaju se članovi vrlo utjecajne organizacije za čije postojanje ne zna praktički nitko tko nije njezin član
Krajem prošlog listopada, više od 40 najmoćnijih europskih bankara okupilo se u raskošnom hotelu Dolder Grand s pogledom na švicarski grad Zürich. Tamo su tijekom tri dana raspravljali o stanju u bankarstvu.
Okupljeni su mogli razgovarati sa švicarskom ministricom financija Karin Keller-Sutter i guvernerom središnje banke Thomasom Jordanom, i to tek nešto više od šest mjeseci nakon što je taj dvojac odigrao ključnu ulogu u spašavanju Credit Suissea, posrnulog bankarskog diva kojeg je od propasti kupnjom spasio rivalski UBS, uz potporu švicarske vlade.
Sadržaj razgovora bankarskog vrha nije javan, ali zna se da je sastanak organizirala vrlo utjecajna organizacija s čijim djelovanjem nije upoznat praktički nitko tko nije njezin član. Institut International d’Etudes Bancaires (IIEB) tajnovit je i ekskluzivan klub europskih financijera.
Promjena prirode sastanaka
Na sastancima kluba šefovi banaka druže se s različitim gostima. Ima tu predsjednika, premijera, ali i članova kraljevskih obitelji i šefova središnjih banaka.
“Ovo nije kao Davos gdje svatko može ‘kupiti’ svoju ulaznicu. Ovo je zaista ekskluzivno”, rekao je jedan od dugogodišnjih članova za Financial Times (FT). Iako je IIEB osnovan kako bi poticao bliskije veze među bankama u vrijeme geopolitičkih napetosti i financijske nestabilnosti diljem Europe, njegova tajnovita aura vinula ga je izvan okvira transparentnosti koja se danas očekuje u bankarstvu.
“Bili smo članovi desetljećima kada je organizacija služila svrsi zbližavanja europskih banaka. Ali nakon financijske krize, osjećamo da ekstravagancija i nedostatak transparentnosti u toj organizaciji ne odgovaraju našim vrijednostima”, rekao je za FT Pär Boman, predsjednik švedske banke Handelsbanken.
Rasprave o bankarstvu
Već 73 godine IIEB okuplja čelnike najvećih europskih banaka dva puta godišnje u luksuznim hotelima i kraljevskim palačama diljem kontinenta, gdje raspravljaju o brojim škakljivim temama, poput spajanja velikih tvrtki i kreiranja globalne monetarne politike.
IIEB nije prisutan na internetu, a članstvo, dnevni red sastanaka i zapisnik nisu javni. Vodstvo apelira na članove da ne obznanjuju detalje o sastancima, rekao je jedan član pod uvjetom anonimnosti.
Osim što je IIEB forum za razmjenu ideja, radi se i o elitnom društvenom klubu čiji članovi tijekom tri dana uživaju u gala večerama, privatnim obilascima povijesnih znamenitosti i shoppinzima. IIEB su 1950. u Parizu osnovali Crédit Industriel et Commercial, Union Bank of Switzerland, Société Générale de Belgique i Amsterdamsche Bank s ciljem održavanja redovitih rasprava u vezi financija, bankarskog sektora i monetarnog ustava.
Tema se mijenjaju s godinama
Početni cilj IIEB-a bio je poboljšati međunarodna kretanja kapitala i boriti se protiv kontrole valuta u uvjetima sve većeg uplitanja nacionalnih vlada u financijski sustav. Ilaria Pasotti, arhivistica koja je proučila rane arhive organizacije, otkrila je o čemu su raspravljali europski bankari tijekom druge polovice 20. stoljeća.
Dok se u pedesetima mnogo raspravljalo o osnivanju podružnica u bivšim kolonijama, do šezdesetih je pozornost usmjerena na međunarodnu ulogu dolara. Krajem stoljeća su se razgovori IIEB-a fokusirali na utjecaj eura.
“U arhivi postoji samo mali broj fotografija sa skupova, uglavnom s večera te posjeta muzejima i palačama. To naglašava povjerljivu prirodu sastanaka”, rekla je Pasotti.
Opasnost ‘povjerljivosti’
U arhivu talijanskog Intesa Sanpaola nalazi se tek 18 fotografija s ranijih okupljanja IIEB-a. Neki članovi zbog tajnovitosti kluba misle da IIEB ostavlja dojam kartela.
U jednom od rijetkih javno objavljenih govora održanih pred IIEB-om, potpredsjednik Europske središnje banke Lucas Papademos započeo je obraćanje na sastanku IIEB-a u Ateni u listopadu 2006. citirajući Adama Smitha koji je u svom djelu Bogatstvo naroda upozoravao na “tajne dogovore”.
“Ljudi istog zanata rijetko se susreću, čak i radi zabave ili razonode, ali kad se to dogodi, razgovor uvijek završi urotom protiv javnosti ili nekom lukavštinom za podizanje cijena”, rekao je.
Manjak transparentnosti
Švicarsko ministarstvo financija i nacionalna banka potvrdili su dolazak Keller-Sutter i Jordana na sastanak u Zürichu u listopadu nakon što ih je kontaktirao FT. Također su otkrili o čemu se razgovaralo.
Tijekom govora, Keller-Sutter je za propast Credit Suisse okrivila upravu te banke, dok se Jordan također osvrnuo na posrnulog bankarskog diva u sklopu komentara o financijskoj stabilnosti. Unatoč važnosti tema o kojima se raspravlja, nije bilo gotovo nikakve medijske pokrivenosti aktivnosti IIEB-a tijekom njegovih više od sedam desetljeća, osim tijekom jednog sastanka u svibnju 2010. godine.
Boman, koji je tada bio izvršni direktor Handelsbanken, napustio je IIEB uoči trodnevnog okupljanja koje je njegova banka suorganizirala, u znak protesta protiv nedostatka transparentnosti i troškova održavanja sastanka te vrste na vrhuncu dužničke krize u eurozoni.
Luksuzne večere i organizirani shopping
Očekuje se da banke domaćini na sastancima IIEB-a plate smještaj i zabavni sadržaj, dok poslodavci sudionika preuzimaju račun za putovanje. Događaj u Stockholmu uključivao je smještaj za više od 40 izvršnih direktora banaka i njihovih partnera u Grand Hôtelu s pet zvjezdica, večeru u gradskoj operi i ekskluzivni shopping za supružnike.
“Nismo bili protiv sastanka u Stockholmu kako bismo razgovarali o bankarstvu. Ali okolnosti sastanka, koji se održavao u tajnosti i imao ekstravagantan program za sudionike, bile su daleko od kulture Handelsbankena”, rekao je Boman.
Slobodne aktivnosti bile su različite tijekom godina. Članovi IIEB-a su se u Reykjaviku 2007. vozili motociklima preko ledenih polja, a u Lisabonu 2019. organiziran im je privatan obilazak dvorca São Jorge i kušanje lokalnih specijaliteta.
‘Produktivni’ sastanci
Na sastancima IIEB-a osim financijera sudjeluju i svjetski vođe. Sastancima 2000. i 2009. prisustvovao je princ Andrew, 2013. Dmitrij Medvedev, a s njim je tamo bio i predsjednik turske Recep Tayyip Erdogan. Na rijetkoj javnoj fotografiji koja je procurila s nekog od sastanaka IIEB-a uhvaćen je i Sergio Mattarella. Prema članovima koji su izašli u medije, sklapanje poslova između banaka uobičajena je tema razgovora na marginama susreta, iako je većina razgovora tehnički hipotetska.
Međutim, razgovori su ponekad iznimno produktivni. Jedan od najvećih europskih bankovnih ugovora o pripajanju potpisan je na sastanku u Bruxellesu 1997. godine. Tamo su izvršni direktor Swiss Bank Corporationa Marcel Ospel i njegov kolega iz Union Bank of Switzerland, Mathis Cabiallavetta, dogovorili 29,3 milijarde dolara vrijedno spajanje svih dionica druge i treće najveće banke u Švicarskoj, kako bi se formirao UBS.
Od tada je Švicarska uvijek imala tri mjesta u IIEB-u, za izvršne direktore UBS-a, Credit Suissea i Lombard Odiera. Prošlogodišnji kolaps Credit Suissea ostavio je slobodno mjesto koje će izvršni direktor bankarske grupe Julius Baer preuzeti na sljedećem sastanku instituta, koji bi se trebao održati u Dublinu u svibnju.