Italija će dobiti novog premijera, no izgleda da se on neće dugo zadržati na radnom mjestu. Svi čekaju izbore
Paolo Gentiloni dobio je mandat za sastavljanje vlade
Mandat za sastavljanje talijanske vlade dobio je Paolo Gentiloni, ali na toj poziciji mogao bi ostati samo dok zagrije stolicu za svog bivšeg šefa Mattea Renzija, piše Bloomberg.
62-godišnji Gentiloni bio je ministar vanjskih poslova u Renzijevoj vladi, a mandat za sastavljanje vlade dobio je od predsjednika Sergija Mattarelle nakon što je Renzi odstupio zbog teškog poraza na referendumu o ustavnim promjenama. Očekuje se da Gentiloni do ponedjeljka izvijesti predsjednika o planovima za svoju buduću vladu. No, ništa od toga ne zaustavlja Renzija u planiranju svog povratka.
‘Renzijev avatar’
Obzirom da je Renzi Gentilonijiev glavni sponzor, velika je vjerojatnost da će se suočiti s pritiskom da stoji po strani u prvoj polovici sljedeće godine, obzirom da Renzi želi prijevremene izbore. Ovakav odnos nagnao je Luigija Di Maia, jednog od vođa antiestablišment pokreta Pet zvijezda da Gentilonija nazove Renzijevim “avatarom”.
“Gentilonijeva vlada će biti nesigurna”, kaže profesor Giovanni Orsina sa sveučilišta u Rimu, piše Blomberg. “To je stvoreno kao privremena vlada, jer Renzi želi prijevremene izbore iduće godine. Gentiloni je vrlo blizak Renziju, ali tko zna što vlast može učiniti, Gentiloni može ostati sve do 2018.” Sljedeći izbori planirani su za početak 2018.
Top prioriteti
Uspije li sastaviti popis kandidata za ministre, Gentiloni će biti četvrti talijanski premijer koji nije izabran na izborima, nakon Marija Montija, Enrica Letta i samog Renzija. Kao lider 64. vlade od Drugog svjetskog rata, on bi svoju međunarodnu premijeru mogao imati već na summitu Europske unije u Bruxellesu u četvrtak.
Gentilonijevi prioriteti bit će mijenjati izborni zakon, nastojati potaknuti slab gospodarstki rast i boriti se s bankarskim sektorom, smatra Orsina. “Gentiloni će biti kompetentan premijer, nije flambojantan kao Renzi, ali ima mnogo političkog iskustva”, dodaje.
Promjena izbornog zakona
Od Gentilonija se očekuje da na ministarskim pozicijama zadrži i nekoliko sadašnjih ministara, uključujući ministra financija Piera Carla Padoana koji se sada mora uhvatiti u koštac sa situacijom u Monte dei Paschi di Siena banci nakon što je Europska komisija donijela odluku u petak da ne dopušta produljenje roka zajmodavcu da postignu dogovor s privatnim fondovima. To je izazvalo bojazan da će država trabati intervenirati u spašavanje što će nametnuti gubitke dioničarima i posjednicima obveznica.
Glavne stranke žele promijeniti izborni zakon jer je sada drukčiji za Donji i Gornji dom, i podrazumijeva automatski većinu za vodeće stranke u donjem domu. Stranke se boje pobjede pokreta Pet zvijezda, koja želi referendum o članstvu italije u eurozoni.
Strelovit uspon Pet zvijezda
istraživanje javnog mnijenja koje je proveo IPSOS institut, objavljeno u novinama Corriere della Sera u nedjelju, pokazuje da je pokret Pet zvijezda trenutno vodeća stranka u državi, imaju 31,5 posto podrške birača, dok je Renzijeva i Gentilonijeva Demokratska stranka na drugom mjestu s 29,8 posto.
Bivši ministar komunikacija i novinar Gentiloni može računati na potporu svoje stranke, koja je vodeća u parlamentu. Gentiloni je istaknuo kako će članovi njegove vlade i vladajuće većine biti slični onima na odlasku obzirom da su glavne oporbene stranke odbile podržati ovu upravu. Renzi planira početkom sljedeće godine raspisati sazvati izbornu skupštinu Domokratske stranke kako bi ga potvrdili kao svog vođu prije nego postane njihov kandidat na prijevremenim izborima.
Izbori što je prije moguće
Čak i prije nego je Gentiloni preuzeo njegov mandat, u stranci se počelo postavljati pitanje Renzijevog političkog opstanka. “Za nas, ova vlada ima cilj, promijeniti izborni zakon i ići na izbore što je prije moguće”, rekao je Ettore Rosato, šef Demokratske stranke u Donjem domu. “To će trajati kratko vrijeme.”
Gentilonijeve obveze u sljedećim mjesecima uključuju i presjedanje Italije nad skupom država G7 od siječnja,a na summitu Europske unije u ožujku obilježava se i 60. obljetnica Ugovora iz 1957. u Rimu, što je i dovelo do osnivanja Europske ekonomske zajednice.