Kako je propala bivša marksistička gerilka Dilma Rousseff koja je smijenjena s mjesta brazilske predsjednice

Za takav ishod bila je potrebna dvotrećinska većina u brazilskom parlamentu koji broji 81 ruku. Točnije, za njezinu smjenu trebalo je glasovati 54 parlamentarnih zastupnika. Takav se ishod, doduše, očekivao zbog toga što je protiv nje isplivala gomila materijalnih dokaza.

Michel Temer je novi predsjednik Brazila

Rousseffina vlada bila je, inače, dugo prije početka njezinog procesa o opozivu suočena s brutalnom recesijom i golemim korupcijskim skandalom u koji je bila upletena državna naftna kompanija radi čega je uništena njezina politička baza. U konačnici, njezin odlazak označio je prilično ponižavajuć kraj vladavine prve brazilske predsjedice te okončao 13-godišnju vladavinu njezine lijevo orijentirane Radničke partije.

Njezin drugi mandat završit će tako Michel Temer, političar desnog centra, dosadašnji dopredsjednik i jedan od mnogih ljudi koji su u jako kratkom roku Rousseffovoj okrenuli leđa. Mandat mu ističe krajem 2018. godine, kad će u Brazilu biti raspisani regularni predsjednički izbori.

Osveta desnice

Politički protivnici, sad već bivše, brazilske predsjednice zalagali su se za njezinu propast mnogo prije današnjeg glasovanja. Bio je to dio njihovog osvetničkog plana ljevičarima koji su se ranih 2000-ih popeli na vlast u mnogim južnoameričkim zemljama.

Senator Ronaldo Caiado iz desno orijentirane Demokratske stranke poručio je kako je zbacivanje Rousseff s vlasti bio završni čin odbacivanja kako politike Radničke stranke (PT), tako i same predsjednice, odnosno njezinog prethodnika i mentora Luiza Inacija Lule da Silve – bivšeg radnika u metalurškoj industriji koji je 2003. postao predsjednik nakon čega se počeo zalagati za jačanje socijalne pomoći najsiromašnijim Brazilcima.

“Bez te populističke, bolivarijske i korumpirane grupe”, rekao je Caiado, “društvo će lakše disati čak i znajući za ekonomske probleme i razinu nezaposlenosti”.

Društvena kriza neće nestati Dilminim opozivom

No, drugi misle kako Temerova vlast neće zadovoljiti javnost nezadovoljnu političkim statusom quo i korupcijom raširenom među svim velikim političkim strankama. Njegova stranka, Brazilski demokratski pokret (PMDB) jedna je od stranaka upletenih u veliku korupcijsku aferu povezanu s Petrobrasom, državnom naftnom kompanijom.

“Osjećaj nezadovoljstva politikom neće nestati s Dilminim smjenom”, poručuje Matthew Taylor, stručnjak za brazilsku politiku zaposlen na Američkom sveučilištu u Washingtonu i stručnjak za brazilsku politiku. “Zagušljiva atmosfera koja je pratila proces opoziva ostavila je za sobom velik osjećaj nezadovoljstva tim cijelim procesom.”

Brazilsko gospodarstvo srozalo se za Dilmina mandata

Velik broj Brazilaca uvjeren je, naime, kako Dilmina smjena u najvećoj mjeri nije bio povezan s njezinom optužnicom već s činjenicom da je za vrijeme njezinog mandata najveća južnoamerička ekonomija došla do razine koja se ne pamti od vremena Velike depresije, odnosno 30-ih godina.

Mjere koje je Dilmina vlada provodila rezultirale su nezapamćenom inflacijom što je na kraju doprinjelo propapasti brazilskog gospodarstva, čak i nakon što su povučene. Brazilsko gospodarstvo palo je prošle godine za 3.8 posto, a očekuje se da će se negativni trend nastaviti i ove godine i to padom za dodatnih 3.2 posto.

Neviđeni korupcijski skandal

Osim toga, Rousseff je naštetio i korupcijski skandal s Petrobrasom. Radi se o državnoj kompaniji iz koje su politači ilegalno izvukli milijarde dolara. Petrobras je u 2014. i 2015. prijavio gubitak od 30 milijardi dolara, što se poglavito pripisuje malverzacijama u koje su upleteni deseci moćnih poduzetnika i političara – od kojih je najmanje 50-ak sjedilo u parlamentu.

Među njima se našao i Dilmin najveći neprijatelj, Eduardo Cunha, koji je optužen da je primio milijune dolara mita povezanih s Pretrobrasovim štetnim ugovorima. Upravo je on bio glavni krivac za početak procedure opoziva brazilske predsjednice, koja je, usput, započela isti dan kad mu je njezina stranka uskratila potporu nakon što se saznalo da je upleten u spomenuti korupcijski skandal.

Rousseff tvrdi kako nije prekršila zakon

Rousseff je, svjedočeći u ponedjeljak pred Senatom, zahtjev za njezinom smjenom nazvala suštom političkom odmazdom. Poručila je kako su Cunha i njezini ostali savjetnici bili ljuti na nju zbog toga što nije iskoristila svoj utjecaj kako bi zaustavila raskrinkavanje korupcijske afere u koju je bio upetljan cijeli niz političara.

Zanimljivo je da je Dilma predsjedala Petrobrasovim upravnim odborom za vrijeme kad su se u toj kompaniji odvijale najveće ilegalne aktivnosti, no istražitelji nisu uspjeli dokazati da je i ona bila upletena u njih. S druge strane, zastupnici su ipak izglasali njenu smjenu.

“Platila sam visoku cijenu”, kazala je u ponedjeljak za vrijeme svog dramatičnog obraćanja senatu. “Svima je jasno da se ja nisam obogatila za vrijeme svog političkog djelovanja, da nisam krala novac za sebe.”

Dilma je peta predsjednica koja nije završila mandat

Dilma je, inače, drugi brazilski predsjednik koji je opozvan od 1992. godine i peta od osam predsjednika izabranih od 1950. godine koji nisu završili svoj mandat. Dvojica su umrla prije isteka svojih predsjedničkih mandata, jedan je sam ponudio ostavku prije no što je opozvan, a jedan je smaknut u puču na početku diktature koja je Brazilom vladala od 1964. do 1985. godine.

Čini se kako će Dilmin opoziv označiti i kraj njezine krajnje neobične političke karijere. Ova danas 68-godišnjakinja mučena je početkom 70-ih jer je bila učlanjena u urbanu frakciju pobunjenika koja je osporavala diktaturu. Odabrao ju je osobno njezin prethodnik, predsjednik da Silva, a Rousseff prije toga nikad nije bila u izvršnoj vlasti.

Do kraja je ostala vjerna da Silvi

Njezin osobni stil, koji čak i neki njezini saveznici opisuju nefleksibilnim, također je bio faktor koji ju je stajao potpore. Nedostajale su joj sve one Luline političke kvalitete zbog čega su je na kraju i mnogi njeni pobornici napustili.

A koštala ju je čak i njezina lojalnost prema Luli. Brazilski vrhovni sud optužio ju je, naime, u kolovozu da ga je nezakonito pokušavala postaviti za predstojnika svog kabineta. Lula bi, kao član vlade, bio zaštićen od kaznenog progona koji mu prijeti zbog njegove uključenosti u Petrobras. Štoviše, nakon Dilminog opoziva oboje bi se mogli naći u zatvoru.

“Možda sam napravila nekoliko pogrešaka, ali se nikad nisam ogriješila o zakon”, govorila je Dilma za vrijeme svog procesa. “Nikad se neću prestati boriti.” No, kako je vrijeme odmicalo, a sve više senatora podupiralo njezin opoziv, bilo je izgledno da će izgubiti svoju borbu.

Za Temera nevolje tek počinju

Brazilci su, pak, Olimpijske igre iskoristili kao predah od cijele te priče. Istraživanja javnog mnijenja pokazala su kako je do lipnja veći dio brazilske populacije potisnuo proces opoziva predsjednice.

Igre su u međuvremenu završile, Dilma je opozvana, a čini se kako je njezinom nasljedniku ostalo jako malo vremena da strane ulagače uvjeri u stabilnost svoje zemlje. Stopa nezaposlenosti u Brazilu iznosi, naime, 11.6 posto, inflacija se još uvijek kreće oko 9 posto, a reputaciji Brazila još uvijek prijeti i afera Petrobras.

Jednako omražen kao i Dilma

Nova istraživanja javnog mnijenja pak pokazuju kako je Temer u narodu jednako omražen kao i Dilma, što se moglo vidjeti i na Igrama na kojima se pojavila nekolicima prosvjednika naoružanih znakovima: “Temer van!”.

“Smjena ne mijenja mnogo u ovoj situaciji. Eliminirana je mogućnost Dilminog povratka, no Temer se mora nositi sa stvarnim problemima vladavine”, poručuje Joao Augusto de Castro Neves, priznati analitičar.