Kako su Hrvatska i još neki pobjednici prvog vala dogurali do jesenske korona tragedije
Analizirali smo kako danas stoje europske države koje su, uz Hrvatsku, proljetos bile uzor u suzbijanju pandemije
Bilo je kao da je opet 2019.: tisuće razdraganih ljudi natiskalo se oko 500 metara dugog stola, nazdravljajući, uz glazbu i zagrljaje, kraju epidemije. Dok se na sad već famoznom partiju u Pragu slavilo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) tih je dana upozoravala da pandemija nije ni izbliza gotova.
Češka nije bila jedina. U Hrvatskoj je premijer objavio pobjedu nad Covidom – “nema tu nikakve dileme”, tvrdio je – u prvom poluvremenu. Predsjednik poljske vlade bio je zadovoljan što se “sve manje bojimo ovog virusa” jer se epidemija “povlači”. Slovenska vlada je, prva u Europi, službeno proglasila kraj epidemije.
Pri vrhu neslavne ljestvice
Jesenski val pandemije, međutim, sve tri države udario je punom snagom. Hrvatska je u srijedu zabilježila rekordan broj smrtnih slučajeva. Slovenija je tjednima pod strogim restriktivnim mjerama, koje su uoči blagdana samo privremeno i vrlo ograničeno ublažene. Češka najavljuje ponovno uvođenje noćnog policijskog sata i zatvaranje hotela, restorana i sportskih objekata.
Po broju potvrđenih slučajeva koronavirusa od početka pandemije na milijun stanovnika, Hrvatska, Češka i Slovenija trenutno su pri vrhu ljestvice zemalja Europske unije. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, objavljeno je jučer, izračunao je kumulativnu stopu i zaključio da četiri članice EU-a imaju višu stopu od nas – Slovenija, Češka, Belgija i Luksemburg.
Taj se izračun poklapa s podacima na stranici Our World in Data: Hrvatska je na petom mjestu, odmah iza Slovenije, dok je Češka na drugoj poziciji, nakon Luksemburga. Proljetos je, međutim, lista izgledala prilično drugačije.
Kako je bilo u proljeće
Krajem travnja, takozvane stare članice Europske unije zauzimale su prvih deset mjesta po broju potvrđenih slučajeva koronavirusa na milijun stanovnika. Ništa neobično: iz Španjolske, Belgije, Italije, Francuske – država koje su tada bile pri vrhu ove skale – tada su praktički svakodnevno stizale uznemirujuće vijesti o brzom širenju zaraze i zdravstvenim sustavima koji su se jedva nosili s proljetnim valom pandemije.
Hrvatska, Slovenija, Češka, ali i druge zemlje srednje i jugoistočne Europe, poput Bugarske, Rumunjske, Slovačke, Poljske, na proljeće su uspjele značajno suzbiti prvi udar epidemije. Prema podacima Our World in Data, zadnjeg dana travnja Hrvatska je bila na 22. mjestu po broju potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika. Pet država bilo je bolje od nas – Bugarska, Grčka, Slovačka, Mađarska i Poljska. Češka i Slovenija bile su također u donjem dijelu ljestvice.
Učinkovite i brze mjere
Odgovor srednje i istočne Europe na prvi val pandemije bio je u međuvremenu predmet brojnih medijskih analiza. Od Hrvatske do Češke, države su reagirale izuzetno brzo, vrlo strogim mjerama. Zatvorene su granice, škole, trgovine, javni prijevoz… U Poljskoj je prvi slučaj zabilježen 4. ožujka, a već tjedan dana kasnije uvedene su prve stroge restrikcije.
Češka je, primjerice, među prvima uvela obavezno nošenje maski i na otvorenom. Još 18. ožujka građanima je propisano da moraju imati maske, što je u tom trenutku bilo izuzetno rijetka mjera, koju su mnogi i propitivali. Strelovita reakcija na početak širenja zaraze na europskom kontinentu tim se državama, činilo se, isplatila.
Gotovo osam mjeseci kasnije, prema podacima Our World in Data, Hrvatska je, kako smo napomenuli, skupa s Češkom i Slovenijom pri vrhu – u ovom slučaju vrh ljestvice nije nešto čime bi se trebali hvaliti. Bugarska, Mađarska i Poljska također više nisu među najboljim performerima. Najmanju stopu na milijun stanovnika sada imaju sjeverne zemlje, poput Finske, Norveške i Estonije, dok je Grčka ipak uspjela zadržati poziciju pri dnu skale, koju je imala i proljetos.
Konfuzija političkih poruka
Jesenski val koronavirusa pokazao se osjetno težim na cijelom europskom kontinentu, no za razliku do proljeća, sada je silovito udario i u zemljama istočne i srednje Europe. Kriv je virus, popularno je zaključiti kod nas. Situacija u državama koje su ranije bile uzor u suzbijanju epidemije u mnogočemu je različita, pa tako i u razlozima zašto se sada toliko teže nose s epidemijom, no među nekima od njih ipak ima određenih, neobičnih podudarnosti.
U nekim od njih, političari su, nakon proljeća, ali i kasnije, slali javnosti zbunjujuće poruke – da se virusa ne treba bojati, da se epidemija povlači ili da je, eto, virus poražen, barem u prvom poluvremenu. Dok je mađarski premijer Viktor Orban, zabrinut zbog rasta broja slučajeva u susjednim zemljama, građanima ljetos preporučivao da odmaraju na Balatonu, mediji su tvrdili da njegov ministar vanjskih poslova odmara na jahti na Jadranu.
Nema virusa na biralištima
Slovački premijer Igor Matovič našao se na udaru kritika kada su tamošnji mediji objavili da je sudjelovao na svadbi s velikim brojem uzvanika, na kojoj gotovo nitko nije nosio masku (Slovačka se, prema stopi slučajeva na milijun stanovnika još drži relativno dobro, ali je ipak nazadovala za šest mjesta u odnosu na proljeće). U Češkoj su ministra zdravstva (sad već bivšeg) fotografi uhvatili na izlasku iz restorana – koji je trebao biti zatvoren zbog restrikcija. Iako je tvrdio da nije učinio ništa pogrešno, morao je odstupiti.
U Poljskoj su početkom srpnja vladajući uvjeravali da je rizik od širenja zaraze gotovo pa minuo. Epidemija se povlači, citiraju tamošnji mediji izjavu premijera Morawieckog s jednog skupa na kojem je bilo mnoštvo ljudi – na otvorenom, doduše – ali bez maski i držanja distance. To je još jedna zgodna paralela s drugim državama: skup je bio predizborni, jer su u Poljskoj ove godine održani predsjednički izbori. Na njima je pobijedio kandidat uz podršku vladajuće stranke.
Izbore je ljetos imala i Hrvatska, nekoliko tjedana nakon što je premijer proglasio pobjedu nad koronom u prvom poluvremenu. HDZ je na srpanjskim izborima uvjerljivo pobijedio. U Češkoj su građani početkom listopada izašli na lokalne izbore, na kojima je vladajuća stranka ostvarila najbolji rezultat. Deset dana kasnije vlada je odlučila zatvoriti restorane i barove, a nastavu u većini škola prebaciti na daljinu.
Vjeruju li građani vladama?
Izborni uspjeh vladajućih stranaka i kandidata (osim u Rumunjskoj, gdje su vladajući liberali početkom prosinca tijesno izgubili) sugerira povjerenje biračkog tijela u način na koji su se te države nosile s pandemijom. No, ispitivanja javnog mnijenja ne podržavaju uvijek taj zaključak. Jedna od takvih anketa, čije je rezultate u listopadu objavio Europski odbor regija, pokazala je prilično nisko povjerenje ispitanika u način na koji se pojedine nacionalne vlade nose s koronavirusom.
U tom je istraživanju, kako je Telegram pisao, 72 posto anketiranih u Hrvatskoj bilo skeptično prema tome da će vlada poduzeti odgovarajuće mjere za prevladavanje ekonomskih i socijalnih posljedica krize izazvane epidemijom. Bugari, Slovenci, Poljaci, Rumunji bili su u toj anketi prema svojim vladama gotovo jednako nepovjerljivi.