Trebaju li nam novi ljudi u Stožeru? Povjerenje Hrvata u Vladinu borbu s koronakrizom je poražavajuće
Opet smo pri dnu EU ljestvice: istraživanje pokazuje da 72 posto građana misli kako Vlada ne zna što radi u korona-krizi
Dok iz dana u dan bilježimo zabrinjavajuće rekorde u broju novozaraženih koronavirusom, povjerenje javnosti u vlast, u njezine poteze i mjere, od presudne je važnosti – povjerenje da će, usred zdravstvene krize s ozbiljnim ekonomskim posljedicama, znati i učiniti ono što treba.
O manjku povjerenja i političkog vodstva, Telegram je pisao u četvrtak, upozorivši da u ovom trenutku bilo kojoj zemlji najmanje treba “osjećaj nepovjerenja prema političkoj i zdravstvenoj vlasti, nesigurnost i stihija”, a da “na svakom od tih frontova Hrvatska stoji katastrofalno”. Taj manjak povjerenja upravo je ovoga tjedna potvrdila još jedna europska anketa.
Pri dnu EU ljestvice
Europski odbor regija objavio je u ponedjeljak istraživanje, koje je za njih u prva dva tjedna rujna putem interneta provela konzultantska kuća Kantar. Anketa je, među ostalim, ispitala koliko Europljani vjeruju raznim razinama vlasti – lokalnoj, nacionalnoj i europskoj – općenito, ali i kad je posrijedi odgovor na pandemiju. Povjerenje u hrvatsku Vladu među najnižima je u EU.
Ne radi se, međutim, samo o općenitom (ne)povjerenju, koje bilježe i ankete poput Eurobarometra. U ovom novom istraživanju za Europski odbor regija, skupštinu regionalnih i lokalnih predstavnika iz 27 država članica, građane su pitali i o aktualnoj krizi, izazvanoj pandemijom koronavirusa. Konkretno: koliko vjeruju da vlasti poduzimaju, i da će u budućnosti poduzimati, prave mjere za prevladavanje ekonomskih i socijalnih posljedica korona-krize.
Manjak povjerenja
U Hrvatskoj, uvjerljiva većina građana ne vjeruje da će Vlada poduzeti odgovarajuće mjere. Nepovjerenje je iskazalo čak 72 posto anketiranih, dok svega 22 posto ima povjerenja u poteze nacionalne Vlade (šest posto ne zna/ne daje odgovor na to pitanje). Tako visoka razina nepovjerenja zabilježena je još u Bugarskoj i Sloveniji (nekoliko postotnih bodova više nego kod nas).
Usred jedne od najtežih kriza, koja osim na zdravstvenu situaciju, ima dubok utjecaj na gospodarstvo i društvo općenito, tek petina anketiranih, dakle, vjeruje da Vlada radi i da će raditi ono što je potrebno. Oni koji tako misle o svojim vladama prevladavaju u 16 država članica EU, ali ne s tako uvjerljivom većinom kao u Hrvatskoj te Bugarskoj i Sloveniji.
Kako je na zapadu?
Od deset država gdje većina iskazuje povjerenje u poteze svojih vlada, devet ih je sa zapada ili sjevera Europe (deseta je Malta). Visoko ili natpolovično povjerenje pokazali su anketirani Luksemburžani, Danci, Finci, Nijemci, Austrijanci, Nizozemci, Estonci, Irci – ali i Šveđani, čije vlasti, kako je poznato, provode specifičan, labaviji model suzbijanja pandemije, o kojem se u Europi i svijetu često polemizira.
U cijeloj EU, u prosjeku, povjerenje je na 44 posto (dvostruko više nego u Hrvatskoj), a nepovjerenje 48 posto. Nešto je više (48 posto) prosječno povjerenje u regionalne i lokalne vlasti, da će poduzeti odgovarajuće mjere, mada u Hrvatskoj ispitanici iskazuju istu količinu nepovjerenja i prema toj razini vlasti. Europska unija je, pak, prošla malo bolje od domaćih vlasti.
Iako 57 posto ljudi u Hrvatskoj ne vjeruje da će EU poduzeti ili da poduzima odgovarajuće mjere, ta je brojka ipak značajno niža nego kad je u pitanju Vlada ili lokalna vlast. Povjerenje u EU pokazalo je 37 posto anketiranih.
Povjerenje u Stožer
Budući da su Vladini dužnosnici u više navrata naglašavali da je Nacionalni stožer civilne zaštite političko tijelo koje provodi politiku Vlade, može se tek pretpostaviti da se razina (ne)povjerenja u Vladu reflektira i na stav građana prema Stožeru, tijelu koje donosi i objavljuje javnosti konkretna pravila po kojima u ovim pandemijskim vremenima živimo i radimo.
Recentnih istraživanja te vrste, međutim, nije bilo – zadnje je, koliko je poznato, rađeno u lipnju za RTL i tada je postotak povjerenja u Stožer bio prilično visok. S druge strane, kako smo već pisali, osobni rejting jednog od istaknutih i bitnih članova Stožera, ministra zdravstva Vilija Beroša, u šest mjeseci se strmoglavio.
Usporedba sa Švedskom
Ministra Beroša – koji i u rekordnim danima ima zadatak pozivati građane da budu odgovorni i poštuju mjere – u travnju je čak 30 posto ispitanika smatralo najpozitivnijim. Pola godine kasnije Beroš je bio na 3,1 posto, pokazala je redovita mjesečna anketa CRO Demoskop koju je u rujnu objavio RTL.
Kako “stožeri” ili njihovi članovi stoje u drugim državama, teško je ocijeniti jer je pitanje postoji li uopće usporediva situacija, da restrikcije građanima donosi i komunicira takvo tijelo. U drugim europskim državama te se zadaće uglavnom prihvaćaju politički lideri, kao što je neki dan Francuzima policijski sat objavio predsjednik Emmanuel Macron.
Možda je donekle moguća usporedba sa Švedskom, gdje je – zbog liberalnijeg modela kojeg smo spomenuli – fokus i na epidemiolozima. Dok se povjerenje javnosti u način na koji švedski premijer upravlja krizom od proljeća do kolovoza osjetno smanjilo, povjerenje u glavnog epidemiologa palo je, ali ne pretjerano, sa 69 na 63 posto.