Konačno. Ugledna profesorica objasnila: premijerovi uporni napadi na DORH zbog Rimac naprosto su nedopustivi
Vladajući imenuju i smjenjuju glavnog državnog odvjetnika, stoga napadi 'predstavljaju utjecaj na pravosuđe'
“Političari ne bi smjeli komentirati kaznene postupke koji su u tijeku jer to predstavlja utjecaj na pravosuđe”, rekla je u razgovoru za N1 ugledna profesorica Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
“Vlada je ta koja predlaže razrješenje glavnog državnog odvjetnika zbog čega se ovakve poruke političara mogu smatrati pritiskom. Rekao je to i Europski sud za ljudska prava u presudi protiv Hrvatske u slučaju Roberta Peše u kojem su političari i pravosudni dužnosnici prejudicirali ishod postupka. Sud je rekao da je to nedopušteno”, objašnjava profesorica Đurđević.
Što su o DORH-u rekli iz Vlade?
Ocijenila je tako nedopustivima izjave što su ih ovih dana davali premijer Andrej Plenković, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković i predsjednik RH Zoran Milanović nakon antikorupcijske akcije u kojoj je uhićena Josipa Rimac i još 12 ljudi.
Plenković je kritizirao DORH tvrdeći da je selektivan kod hapšenja, a optužio ih je i za curenje u javnost transkripata tajno snimljenih razgovora moćne HDZ-ovke, kao i ostalih detalja iz istrage. Ministar Bošnjaković poručio je DORH-u da očekuje da otkriju kako je došlo do curenja tih podataka, kao i probijanja mjera tajnog nadzora Josipe Rimac koja je u svom vozilu pronašla ‘bubu’. Predsjednik Milanović insinuirao je pak da je USKOK novinarima dao transkripte. Rad pravosuđa nerijetko kritizira i oporba. Iz DORH-a su im jučer poručili kako je svaki pritisak na DORH zabranjen.
Istraga više nije tajna
Profesorica Đurđević pojašnjava kako se zakon prije par godina promijenio, pa istraga više nije tajna, već samo nejavna. To, kaže, znači da mediji smiju njezine detalje prenositi javnosti. „Tim više što je ovaj predmet koji se odnosi na političku korupciju od velikog javnog interesa i javnom kontrolom istrage jača se povjerenje javnosti u rad Državnog odvjetništva. Međutim, izjave što ih političari daju posljednjih dana podrivaju povjerenje javnosti, a time i legitimitet Državnog odvjetništva i pravosuđa.”
“Najveće nepovjerenje pokazuju sami političari, što se pokazalo i ovaj puta komentiranjem i kritiziranjem konkretnih slučajeva. Nepovjerenje prema pravosuđu političari pokazuju i skrivanjem iz presumpcije nedužnosti u postupcima koji se vode protiv političara. Presumpcija nedužnosti vrijedi u kaznenom postupku a ne u odnosu na političku odgovornost”, upozorava Zlata Đurđević.
“DORH, kada pokreće postupak, temelji ga na prikupljenim dokazima. Uvijek postoji presumpcija nedužnosti, ali politička odgovornost mora biti evidentna”, smatra ugledna profesorica prema čijim riječima nije isto kada vlast ili oporba komentiraju rad DORH-a. “Ovdje je ključno tko ima većinu u Saboru jer, podsjećam, ta većina potvrđuje kandidata za glavnog državnog odvjetnika”, navodi dalje Zlata Đurđević.
Medijska kritika je dopuštena
Na pitanje o granicama kritike na rad DORH-a i pravosuđa u cjelini podsjeća na još jednu odluku Europskog suda za ljudska prava protiv Hrvatske. U pitanju je odluka u slučaju Narodni list protiv Hrvatske u kojem je Europski suda za ljudska prava zaključio kako je dopuštena oštra kritika od strane medija, ali ni vlast ni oporba konkretne postupke ne bi smjeli komentirati.
“Dopušteno im je govoriti o izmjenama zakona kojima bi se stanje u pravosuđu moglo poboljšati”, zaključuje profesorica Đurđević naglašavajući kako i policija i DORH moraju raditi na otkrivanju toga kako su probijene mjere tajnog nadzora nad Josipom Rimac.