Ministarstvo je danas predstavilo finalno izvješće o Školi za život; 'sve je sjajno, a dolazak ministrice Divjak je presudan'
Ministrica Divjak opet je okupila novinare na novom predstavljanju rezultata koje postiže Škola za život
U Ministarstvu obrazovanja danas je predstavljeno objedinjeno, finalno izvješće o vrednovanju eksperimentalnog programa Škola za život, koji se u svojoj prvoj etapi provodio u 74 škole tijekom školske godine 2018./2019., uoči uvođenja Škole za život u sve hrvatske škole. Izvješće je izradio četveročlani stručni tim zagrebačkog Filozofskog fakulteta; upravo je FFZG izabran u postupku jednostavne nabave usluga za ovaj posao, a troškovi izrade studije iznosili su 180.000 kuna bez PDV-a.
Profesori Nenad Karajić, Dragutin Ivanec, Renata Geld i Vedrana Spajić-Vrkaš imali su zadatak objediniti sva prethodna praćenja i vrednovanja eksperimentalne faze Škole za život, na kojima su radili inozemni stručnjaci, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i samo Ministarstvo obrazovanja, a koje od kraja 2018. sporadično javnosti predstavlja ministrica Blaženka Divjak.
Predstavljen i dio zakopanog izvješća koji je otkrio Telegram
U svome izvješću, stručni tim Filozofskog generalno ističe kako je Škola za život u prvoj eksperimentalnoj godini ostvarila “odgovarajuće pozitivne učinke u odnosu na očekivane promjene u odgojno-obrazovnom sustavu” te da postoje temelji za reformu. Pritom naglašavaju kako su inozemni stručnjaci vrednovali potporu eksperimentalnom programu te kako je, temeljem dobivenih povratnih informacija, “reforma u prosjeku dobro prihvaćena” od učitelja, nastavnika, ravnatelja, učenika i roditelja.
Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) je evaluirao eksperiment u dva segmenta; a) zadovoljstvo učenika školom i motivacija njihovih učitelja, nastavnika, ravnatelja i stručnih suradnika te b) razina kompetencija učenika u rješavanju problema. Kao što je Telegram o tome već pisao, učinak projekta Škola na život na zadovoljstvo učenika školom te motivaciju učitelja i ravnatelja, sukladno rezultatima NCVVO-a, praktički ne postoji – kod učenika je protekom vremena zabilježen blagi pad u njihovim procjenama pa tako, primjerice, iskazuju manje pozitivan odnos prema školi i nastavi, malo su manje intrinzično orijentirani na učenje te se osjećaj dosade pojavljuje nešto češće nego u početnoj točki.
Učitelji, nastavnici, ravnatelji i stručni suradnici prosječno s protekom vremena iskazuju nešto pozitivnije procjene o eksperimentu, no kako stoji u inicijalnom izvješću NCVVO-a, te su razlike male ili tek neznatne kada se gleda veličina učinka tih razlika. Stručni tim Filozofskog fakulteta ove je rezultate NCVVO-a u svom izvješću interpretirao ističući kako je provedba eksperimenta “kod većine svih neposredno uključenih kategorija dionika dobro prihvaćena te da ima temelje da se i ubuduće provodi bez većih otpora”.
Problemi učenika u rješavanju problema, ključnoj točki Škole za život
Stručni tim Filozofskog u obzir je uzeo i rezultate istraživanja NCVVO-a o dostignutim razinama kompetencija učenika u rješavanju problema. Oni su već predstavljeni lani u srpnju, otkada je poznato kako učenici iz eksperimentalnih škola ne postižu zadovoljavajuće rezultate kada se radi o logičkom razmišljanju i kompetenciji rješavanja problema. Upravo je jedan od temeljnih ciljeva Škole za život bilo povećanje kompetencija učenika u rješavanju problema.
U svim razredima u kojima se eksperiment provodi(o) (prvi, peti osnovne škole, sedmi u kemiji, biologiji i fizici te prvi srednje), premoćna većina učenika (od 53,2 posto u prvom osnovne do 93 posto u prvom srednje) nalazi se ispod osnovne ili na osnovnoj razini kompetencije rješavanja problema.
Napredna razina kompetencije rješavanja problema najmanje je zastupljena, a stručni tim Filozofskog fakulteta zaključuje “da su razine postignuća nešto niže od željenih”. Ističu i kako povezivanje razine postignuća i načina poučavanja u eksperimentalnoj Školi za život nije jednostavno zato što ne postoje podaci nekog inicijalnog ispitivanja prije provedbe programa, odnosno kontrolne skupine. Iz tog razloga, kako je danas u Ministarstvu kazao profesor Ivanec, ovi se rezultati ne mogu uspoređivati ni sa čime pa se ne može govoriti o pozitivnom ili negativnom pomaku u odnosu na prije.
Prijetnja Školi za život – percepcija javnosti o parcijalnom rješenju
Stručni se tim referirao i na vrednovanje Ministarstva obrazovanja o upotrebi novih nastavnih materijala i opreme te pripreme i potpore nastavnicima; njihov je zaključak kako je “bilo značajno više pozitivnih promjena nego onih negativnih”. Dakle, prema prikupljenim podacima Ministarstva, savjetnički posjeti i virtualne radionice učiteljima i nastavnicima većinom su bili korisni, tehnička opremljenost škola bila je relativno dobra i postojala je “većinski dobra opća atmosfera unutar eksperimentalnog programa”.
Profesori Filozofskog fakulteta izradili su i SWOT analizu eksperimentalnog programa Škola za život; istaknuli su snage, slabosti, prilike i prijetnje Školi za život. Tako se, primjerice, kao snage programa navode spremnost na provedbu i sveukupna potpora uključenih u proces, a slabosti su opsežnost i složenost reformskog procesa te “tjeskoban proces usvajanja promjena”.
Zanimljivo, kao prijetnju Školi za život stručni tim Filozofskog fakulteta navodi “značajna stranačka i ideološka nadmetanja i instrumentalizaciju reformskog procesa” te činjenicu kako dio javnosti aktualnu reformu ne doživljava cjelovitom. Na pitanje novinara o kojim se točno stranačkim i ideološkim nadmetanjima radi, profesor Karajić rekao je tek kako se nepobitno radi o jednom nepovoljnom aspektu koji može utjecati na smjer reforme. “Imate pritiske različitih interesnih grupa koje mogu utjecati na usporavanje reformskih procesa”, istaknuo je.
Neovisnost tima; ‘Ministrica izvršila presudni poticaj’
Novinare je zanimala i više puta naglašena neovisnost stručnog tima Filozofskog fakulteta. Naime, u poglavlju koje se bavi društvenim kontekstom uvođenja Škole za život stoji kako je tijekom 2017. godine, “s obzirom na novonastale poteškoće u formiranju stabilne koalicijske vladavine”, na agendi tzv. realističnog zaokreta, kako ga nazivaju istraživači, odnosno “snažno istaknute potrebe za nastavkom započetih promjena u obrazovanju”, sastavljena koalicijska Vlada HDZ-a s HNS-om “kao glavnim zagovornikom reformske orijentacije u obrazovanju”.
Dodaju i kako je, unatoč neuvjerljivom početnom dojmu koji je ostvarila u javnosti, “aktualna koalicija izborom nove nestranačke ministrice izvršila presudni poticaj u smjeru novog pokušaja provedbe Cjelovite kurikularne reforme u obliku eksperimentalnog programa Škola za život”. Profesor Karajić kao voditelj stručnog tima FFZG-a, novinarima je kazao kako su to društvene činjenice i društveni kontekst koji su u izvješću “poprilično neutralno postavili” te kako se ne radi o pohvalama ministrici Divjak.