Nakon kampanje Marijane Petir i portala Željke Markić, ministar povukao udžbenik iz povijesti za gimnazije
‘Materijalnih pogrešaka na koje se Ministarstvo izvlači ima i u svim drugim udžbenicima. Ovo je skandal’, kaže za Telegram cijenjena profesorica Koren
Portal narod.hr problematizirao je što su u udžbeniku navedeni pojedini zločini koje su u Domovinskom ratu počinili pripadnici Hrvatske vojske. Smetalo im je i što od svih Tuđmanovih govora spominje onaj u kojem je izjavio da NDH nije bila samo “puka kvislinška tvorba, već i izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda…’
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs izbacio je, s liste odobrenih školskih udžbenika, udžbenik povijesti za 4. razred gimnazije autora Miljenka Hajdarovića, Vedrana Ristića i Nikice Torbice. Iako u Ministarstvu ne ulaze u detalje ove priče i ističu tek kako je bilo “primjedbi različitih dionika iz sustava odgoja i obrazovanja”, udžbenik koji je sada uklonjen iz nastave gotovo mjesec dana problematizira portal Narod.hr. Njihove se primjedbe uglavnom odnose na obradu tema vezanih uz Domovinski rat.
Pritužbu na udžbenik je, prema pisanju spomenutog portala, Ministarstvu uputila i saborska zastupnica Marijana Petir. Iz Agencije za odgoj i obrazovanje, temeljem čijeg je zaključka ministar Fuchs odlučio o izbacivanju udžbenika, Telegramu navode argumente o problematičnosti udžbenika autorskog trojca. S druge pak strane, sa stručnog portala hrvatske historiografije cijelu priču proglašavaju skandaloznom te posljedicom “drugačijih pogleda na očito strogo propisana tumačenja Domovinskog rata i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti”.
Zaključci Agencije za odgoj
Iako smo Ministarstvo upitali na čiji su konkretan zahtjev pokrenuli postupak brisanja udžbenika Zašto je povijest važna? 4 iz Kataloga udžbenika, na to nam pitanje nisu odgovorili, već neodređeno poručili kako su postupak lansirali “zbog primjedbi različitih dionika iz sustava odgoja i obrazovanja”. Provjeru navoda iz različitih predstavki – ne navodeći kojih i kakvih točno – zatražili su od Agencije za odgoj i obrazovanje. Tim smo tragom od Agencije zatražili njihove zaključke o udžbeniku te podatak o tome tko je točno odlučivao o procjeni udžbenika.
Dok odgovor na potonje pitanje, o autoru mišljenja, nismo dobili, iz Agencije su nam naznačili glavne naglaske svog stručnog mišljenja. Ističu, u prvom redu, kako udžbenik ne slijedi u potpunosti propisani kurikulum povijesti. Navode, primjerice, kako poučavanje o interpretacijama koje uvode autori – odnosno propitivanje djela i stavova pojedinih povjesničara o pojedinim povijesnim događajima – nije propisano kurikulumom.
Nastavljaju: pojedini zemljovidi sadrže pogrešne prikaze, neki povijesni izvori nisu dobro objašnjeni, a sugestivna pitanja koja upućuju na pogrešne zaključke i ne razvijaju kritičko mišljenje posebno se pojavljuju u poglavlju koje se odnosi na stvaranje moderne Republike Hrvatske, višestranačje u Hrvatskoj i Domovinski rat. Zaključuju, konačno, kako udžbenik u pojedinim dijelovima sadrži netočnosti i kriva tumačenja pojedinih povijesnih procesa, “a koji bitno utječu na vjerodostojnost sadržaja i upućuju učenike na pogrešne zaključke ili otežavaju stjecanje znanja”.
Primjedbe konkurencije
Važno je istaknuti kako je ministar izbacio ovaj udžbenik iz Kataloga odobrenih udžbenika, nakon što je udžbenik prema propisanoj zakonskoj proceduri, za upotrebu u gimnazijama odobrilo upravo Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Dapače, rješenje o uvrštavanju određenog udžbenika u Katalog donosi sam ministar, i to nakon mišljenja povjerenstva koje je imenovao ministar. Obradom udžbenika posljednjih se mjesec dana bavio portal Narod.hr, ističući spornima dijelove u kojima se obrađuje Domovinski rat.
Prijepornima su, primjerice, označili dijelove koji se pozivaju na izvore o zločinima počinjenima u okviru pojedinih vojnih akcija Hrvatske vojske. Problematičnim apostrofiraju i što se, kao izvor koji učenicima približava situaciju u Hrvatskoj početkom 90-ih, od svih Tuđmanovih govora navodi onaj s Prvog općeg sabora HDZ-a 1990. u kojem on govori o NDH kao ne samo “pukoj kvislinškoj tvorbi, već i izrazu povijesnih težnji hrvatskog naroda”. Udžbenik je, u jednom od tekstova na Narod.hr, u dijelu koji se odnosi na Domovinski rat analizirao povjesničar Ante Nazor, inače suautor udžbenika povijesti iz konkurentske izdavačke kuće.
Taj je portal sporio i prikaz Alojzija Stepinca, odnosno rečenicu iz udžbenika u kojoj se konstatira da, iako je Županijski sud u Zagrebu 2016. poništio presudu Stepincu iz 1946., “to ne znači da je rehabilitiran”. Ista stvar apostrofirana je i na okruglom stolu u Hrvatskom saboru početkom listopada, u organizaciji zastupnice Marijane Petir. Ona je tamo zaključila kako je to poticaj “da provjerimo kako taj kurikulum izgleda”. Petir se, prema neslužbenim informacijama, s pritužbom i obratila Ministarstvu.
‘Situacija kao 1996.’
Profesorica Snježana Koren, koja na zagrebačkom Filozofskom fakultetu predaje metodiku nastave povijesti te hrvatsku i svjetsku povijest 20. stoljeća, za Telegram kaže kako ovakvo povlačenje udžbenika ne pamti od 1996. kada je ministarstvo Ljilje Vokić “na temelju mišljenja nadrecenzentice Agneze Szabo i recenzije Zlatka Canjuge (!), povuklo udžbenik Nevena Budaka i Vladimira Posavca“.
Koren naglašava kako, nakon osobnog uvida u povučeni udžbenik, može reći da on ima “određenih materijalnih pogrešaka, pa i metodički upitnih rješenja”. Takvih pogrešaka, dodaje, ima u svakom drugom odobrenom udžbeniku. “Imajući to u vidu, ovakvo izdvajanje i povlačenje samo jednog udžbenika, nakon političke intervencije i hajke u medijima, doista je skandalozno”, kaže profesorica. Inzistira i da Ministarstvo objavi nalaz Agencije na temelju kojega je udžbenik povučen.
‘Nepodobna tumačenja povijesti’
I stručni portal za hrvatsku historiografiju, Historiografija.hr, oglasio se ovom slučaju. Urednik Branimir Janković, inače povjesničar sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta specijaliziran za javnu povijest, jučer je najavio kako će cijeli ovaj slučaj, s kojim se na portalu ne mire, sada biti njihova prioritetna tema.
“Proglašavanje određenih tumačenja povijesti praktički nepodobnim i time sprečavanje pluralizma pogleda na povijesne kontroverze ne samo da je protivno povijesnoj znanosti nego i demokratskom društvu. Niti će ikad biti prihvaćeno u međunarodnoj historiografiji i nastavi povijesti”, napisao je jučer Janković. Naveo je i kako je jasno da se iza pozivanja na pogreške u udžbeniku, zapravo skriva “sprečavanje drugačijih pogleda na očito strogo propisana tumačenja Domovinskog rata i nekih drugih tema iz hrvatske povijesti”.
Istaknimo kako smo danas stupili u kontakt s dvojicom autora uklonjenog udžbenika. Kazali su nam kako još uvijek nisu dobili službeno rješenje Ministarstva. Tek kada ga dobiju, poručili su, javno će komentirati slučaj.