Novi dokaz da nitko ne ovisi o radu svojih ljudi vani kao Hrvatska: kroz plaće i dodatke zaradili ogromnu svotu 

Ukupna zarada stranih radnika porasla 48 posto

Puno snažnije rasla je zarada inozemnih radnika u Hrvatskoj po stopi od čak 48,1 posto, što je i logično s obzirom na to da Hrvatska treba sve veći broj stranih radnika, a u prošloj je godini država odobrila više od 170 tisuća radnih dozvola. No, ono što zarade strani radnici u Hrvatskoj još uvijek je višestruko manje od zarade hrvatskih državljana u inozemstvu.

Prema podacima o platnoj bilanci što ih je objavila Hrvatska narodna banka (HNB) ukupna naknade zaposlenim građanima Hrvatske iz inozemstva lani je iznosila gotovo 2,99 milijardi eura, što je točno 3,9 posto BDP-a, i to je rast od 255 milijuna eura u odnosu na 2022. godinu.

U Hrvatskoj je naknada zaposlenim stranim radnicima bila gotovo 822 milijuna eura, dok je godinu dana ranije iznos bio 554,8 milijuna eura.

Smanjuje se razlika između Hrvata vani i stranaca u RH

Hrvatska nema precizne podatke o tome koliko stranaca doista radi i prima plaće u Hrvatskoj, nego tek brojke o odobrenim radnim dozvolama. Isto tako nema preciznih podataka ni koliko je građana Hrvatske iselilo u inozemstvo.

Ipak, i bez toga se može reći da je još uvijek broj onih koji su iz Hrvatske otišli zarađivati u bogatije europske zemlje veći od broja stranih radnika u Hrvatskoj. I da iseljeni građani Hrvatske zarađuju puno bolje od stranaca u Hrvatskoj. U skladu s time je i činjenica da su brojni građani Hrvatske lani zaradili u inozemstvu 3,6 puta veći iznos od onoga što su stranci zaradili u Hrvatskoj.

Iako je ta razlika još uvijek ogromna, ona se s godinama smanjuje. Nakon što je oslabio val iseljavanja iz Hrvatske uslijedila je snažnija potraga za stranim radnicima, pa je u 2017. godini, koja je bila prva puna godina prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića, zarada hrvatskih radnika u inozemstvu bila čak 23 puta veća od onoga što strani radnici zarađuju u Hrvatskoj.

Stranci u sedam godina povećali zaradu čak 12 puta

Otad je ukupna naknada zaposlenim građanima Hrvatske u inozemstvu porasla 122 posto, dok je zarada stranih radnika u Hrvatskoj povećana 12 puta. U 2017. godini plaće stranim radnicima u Hrvatskoj ukupno su godišnje u neto iznosu bile nešto veće od 68 milijuna eura.

Osim o plaćama iz inozemstva HNB vodi statistiku i o sekundarnom dohotku koji se kad su kućanstva u pitanju odnosi na radničke doznake, mirovine, poklone i pomoći. Lani je ta stavka bila vrijedna čak 3,9 milijardi eura, ali se u podacima središnje banke ne precizira koliko od toga otpada primjerice na mirovine, koliko na pomoć koju su radnici poslali svojim obiteljima formalnim ili neformalnim putem, koliko su donijeli kroz darove u robi, a ne samo u novcu.

Mirovine, darovi i radničke doznake čine još pet posto BDP-a

Ta je stavka vrijedna koliko i 5,17 posto hrvatskog BDP-a, ali se jednostavnom računicom ne može pribrojiti naknadama zaposlenicima, jer su oni dio pomoći slali baš iz tih naknada.

Posljednje procjene međunarodnih institucija govorile su da Hrvatska najviše među članicama EU-a ovisi o radu svojih ljudi u inozemstvu, bilo kroz mirovine ili plaće, i da ta ovisnost premašuje sedam posto BDP-a.

Povećava se vrijednost transfera iz Hrvatske u inozemstvo te su lani, mirovine, doznake, pomoći i darovi, prema procjenama HNB-a bili gotovo 1,2 milijarde eura, što je, primjerice, gotovo dvostruko više nego 2016. godine. Sve to samo potvrđuje onome čemu svjedočimo svaki dan, a to je da je Hrvatska nakon novog velikog vala iseljavanja poslije ulaska u EU, postala i useljenička zemlja.