Otišli smo u Vukovar, da bar probamo shvatiti kako je moguće da ne skidaju naljepnice s dvojezičnih ploča na ulazu u sud
Glasnogovornik je, kaže, tamo više od godinu dana i zatekao je ovakvo stanje
”Nekoliko puta, izlazeći iz zgrade suda i sâm sam doživio da me građani zaustavljaju i pitaju gdje se nalazi sud”, kaže Goran Miličević, glasnogovornik Županijskog suda u Vukovaru, objašnjavajući apsurdnu situaciju da na velikoj zgradi vukovarske ‘palače pravde’ nema oznake ni jednog od tri suda koji se u njoj nalaze, o čemu je Telegram nedavno pisao.
Miličević kaže kako je na Županijski sud u Vukovaru došao prije nešto više od godinu dana i takvo je stanje zatekao. Dodaje kako zakon jasno regulira da je za isticanje ploča s nazivom sudova nadležan predsjednik suda, no, veli, svi su svjesni da je to politički pitanje, pa je jasno da se sve pokušava riješiti na obostrano zadovoljstvo kojim bi se poštovao zakon, ali i udovoljilo onima koji se s dvojezičnim pločama ne slažu.
Donesena presuda bez optuženog, tražio je zgradu
Ta neobična situacija dovodi do ozbiljnih problema: jedan je građanin, koji ne živi u Vukovaru, 15-ak minuta tražio Prekršajni sud, koji se nalazi u istoj zgradi gdje i Općinski i Županijski sud u Vukovaru, a kada ga je napokon pronašao i ušao u sudnicu, sutkinja je, misleći kako se optuženik neće ni pojaviti, donijela presudu a da ga nije ni saslušala!
Na zgradi u kojoj su smještena tri Vukovarska suda, suprotno Zakonu o sudovima i Sudskom poslovniku, nisu istaknuta imena sudova. Telegram je poslao upit Ministarstvu pravosuđa zašto tolerira kršenje zakona jer je spomenutim zakonom i poslovnikom točno naznačeno ne samo da imena sudova moraju biti na sudskoj zgradi, već i koliko velike i kakve boje moraju biti ploče, kao i slova kojima su ispisana imena sudova. Na zgradi vukovarskog suda, doduše ploče postoje, no prekrivene su plastičnim naljepnicama na kojima je hrvatska zastava, tako da se ni na jednoj ne vidi što piše.
Zgradom upravlja predsjednik Županijskog suda
Iz Ministarstva pravosuđa Telegramu su odgovorili kako ”sudskom zgradom upravlja predsjednik suda, a ako je u istoj zgradi smješteno više sudova, sudskom zgradom upravlja predsjednik višeg suda. Budući da su u istoj zgradi smješteni Županijski, Općinski i Prekršajni sud u Vukovaru, sukladno navedenim odredbama Sudskog poslovnika, sudskom zgradom u Vukovaru upravlja predsjednik Županijskog suda u Vukovaru, kao predsjednik višeg suda, koji je dužan osigurati da na sudskoj zgradi budu istaknute natpisne ploče, sukladno važećim propisima”.
No, upravo su važeći propisi problem što na zgradi, u kojoj su tri vukovarska suda, nema njihovih naziva. U odgovoru na Telegramov upit iz Ministarstva pravosuđa su objasnili kako je ono ”2013. godine naručilo i dostavilo predsjedniku Županijskog suda u Vukovaru natpisne ploče sudova smještenih u sudskoj zgradi u Vukovaru na kojima su nazivi Županijskog, Općinskog i Prekršajnog suda, pored hrvatskog jezika i latiničnog pisma, navedeni i na ćiriličnom pismu”.
Što kažu iz Ministarstva pravosuđa
Pozvali su se na članak 18. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u kojem stoji da ”sudbena tijela prvog stupnja i državna odvjetništva prvog stupnja u općinama, gradovima i županijama u kojima je u službenoj uporabi, pored hrvatskog jezika i latiničnog pisma, jezik i pismo pojedine nacionalne manjine, dužna su dvojezično odnosno višejezično ispisivati natpisne ploče”.
Upravo je ”pismo pojedine nacionalne manjine”, u vukovarskom slučaju srpska ćirilica, bilo razlogom prosvjeda dijela tamošnjih branitelja koji su u početku razbijali ploče, a onda ih odlučili prekriti naljepnicom s hrvatskom zastavom. Ploče su pritom posve pokrivene tako da se ne vidi ni latinični naziv sudova, što – kako smo rekli – stvara zbrku jer građani koji ne žive u Vukovaru teško pronalaze sud na kojeg su pozvani kao svjedoci ili optuženi.
Kako cijelu stvar objašnjavaju predsjednici Suda
Ministarstvo pravosuđa, u odgovoru na Telegramov upit, svu odgovornost za takvo stanje prebacilo je na predsjednika Županijskog suda u Vukovaru. Tu dužnost sada obnaša Nikola Bešenski, no on je na toj funkciji od 2. rujna i kako je rekao u razgovoru za Telegram, još nije stigao proučiti predmet. Njegov prethodnik Berislav Matanović kaže pak kako je u više navrata pokušavao riješiti slučaj, otkako je izmjenom Sudskog poslovnika predsjednik suda – a ne više ministarstvo – nadležno za taj problem.
”Ploče koje nam je dovezao sudski vozač već su drugi dan nakon postavljanja bile razbijene, a kasnije su na nove nalijepljene hrvatske zastave, pa to sada izgleda kako izgleda. Naši službenici pokušali su odlijepiti zastave, no došlo je do nesuglasica, pa nisam dopustio da se zastave skinu kako ne bi došlo do incidenta”. ”Kad se u Vukovaru održavala Sinjska alka, predlagao sam da se na zgradu suda vrate stare mjedene ploče na kojim su bili samo latinični nazivi.
Ako se naljepnice maknu, ploče će biti razbijene
Tadašnji ministar Ante Šprlje s tim se usmeno suglasio, tražio sam da to dobijem u pisanom obliku, no onda je došlo do smjene ministara. Ja sam nakon toga otišao na godišnji odmor i nisam se više time bavio pa je sve ostalo kako na zgradi stoji i danas”, kaže Matanović za Telegram. Novi predsjednik Županijskog suda u Vukovaru, Nikola Bešenski, najavio je kako će se nakon povratka s godišnjeg odmora ponovno obratiti Ministarstvu pravosuđa da zajednički nađu rješenje.
No, iz odgovora koji je dobio Telegram, Ministarstvo pravosuđa jasno je reklo da taj problem mora riješiti predsjednik Županijskog suda u Vukovaru. Ali, to neće niti lako: maknu li se nalijepljene zastave koje prekrivaju nazive sudova, mogle bi biti ponovno razbijene, a to pred skoru godišnjicu obilježavanja vukovarske tragedije, 18. studenoga, nitko ne želi. Da bi došli do suda, oni koji ne žive u Vukovaru, i dalje će morati raspitivati kako ga naći.