Ovako se HDZ-ova Vlada u Bruxellesu, potpuno ozbiljno, zalaže za - borbu protiv korupcije
U prosjeku 68 posto Europljana smatra da je problem korupcije naširoko prisutan. U Hrvatskoj je postotak 94 posto
Početkom svibnja ove godine Europska komisija predložila je zemljama članicama Europske unije da donesu zajednička, stroža pravila za borbu protiv korupcije: gospodarstvo EU-a, pokazale su čak i konzervativne procjene, godišnje zbog korupcije gubi najmanje 120 milijardi eura, dok su u isto vrijeme, također zbog korupcije, javne usluge manje dostupne i skuplje. Ona potkopava učinkovitost javne potrošnje i produbljuje društvene nejednakosti, koči inovacije i investicije, otežava poslovanje, smanjuje povjerenje u vlasti…
Pritom, istraživanja su pokazala i da još uvijek visok postotak Europljana i poduzeća smatra da je korupcija u njihovim zemljama ozbiljan problem: u ljeto 2022., po Eurobarometru, 68 posto ljudi u EU-u smatralo je korupciju raširenom, dok je ovog ljeta taj stav dijelilo i 65 posto europskih kompanija. Sve su to razlozi kojima je briselska administracija argumentirala zašto uopće predlaže usklađivanje pravila za borbu protiv korupcije na razini EU-a.
Žustre rasprave
O prijedlogu upravo traju rasprave među zemljama članicama, no iz službenih dokumenata hrvatske Vlade proizlazi da je ideja izazvala prilično žustre polemike: pojedine države, poput Njemačke, Austrije, Finske, Portugala… propituju postoji li pravni temelj u EU ugovorima i za mjere za prevenciju korupcije te traže pisano mišljenje pravne službe Vijeća.
Neke države smatraju da su sankcije za pojedina kaznena djela previsoke i nisu dovoljno raznovrsne, da je kaznena djela općenito potrebno bolje definirati, da treba biti oprezan u pogledu rokova zastare, koji su u prijedlogu postavljeni drugačije nego u nacionalnim zakonodavstvima, i tako dalje. Primjedbi ima još, a bit će ih sigurno i u daljnjim raspravama. A gdje je u tim raspravama hrvatska Vlada?
Konstruktivna Vlada
HDZ-ova Vlada, koja sebe – aferama unatoč – brendira kao “stjegonošu borbe protiv korupcije”, u pregovorima oko novog EU propisa postavila se očekivano: konstruktivno. Po službenom stajalištu, za koje je bilo nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave, Hrvatska ima određene primjedbe, ali ostavlja opći dojam pozitivnog stava prema Komisijinom prijedlogu.
Tako se, među ostalim, u dokumentu navodi da, kao i niz drugih država članica, “smatramo da tekst prijedloga treba biti jasniji kako bi transpozicija budućeg instrumenta bila što uspješnija i kako bi se postigli ciljevi objave ovog važnog zakonodavnog akta”. Zatim se predlažu i određena poboljšanja: na primjer, da se u tekst uključi i područje javne nabave “kao jednog od područja visokih koruptivnih rizika”.
Vlada traži dodatna pojašnjenja i preciziranje određenih pojmova, poput kaznenog djela neosnovanog bogaćenja, razlike između public official i national official, u okviru koje institucije bi se točno trebalo ustrojiti tijelo specijalizirano za sprečavanje korupcije te kako će biti definirani rokovi zastare za koruptivna djela. Za dio predloženih odredbi, pak, Vlada kaže da ih već ionako imamo u svom zakonodavstvu. Građani, međutim, očito ne misle da je to dovoljno.
Poražavajuća anketa
Objašnjavajući zašto predlaže ažuriranje europskih propisa za borbu protiv korupcije, briselska administracija pozvala se, među ostalim, na rezultate Eurobarometra. U toj je anketi iz 2022., kako smo već spomenuli, u prosjeku 68 posto Europljana smatralo da je problem korupcije naširoko prisutan. U Hrvatskoj je postotak bio 94 posto.
U toj je anketi 41 posto Europljana procjenjivalo da se razina korupcije u razdoblju od prethodne tri godine povećala. U Hrvatskoj je postotak bio 67 posto. U toj je anketi 74 posto Europljana, u prosjeku, bilo uvjereno da postoji problem korupcije u državnim javnim institucijama. U Hrvatskoj je postotak bio 93 posto.