Ovo bi moglo biti veselo. Po pitanju EU-a, Domovinski pokret puno je bliži Orbanu nego Plenkoviću
Potpuno je nezamislivo da bi šef HDZ-a izgovorio ono što o EU-u govori DP
Sve je to mogao izgovoriti Viktor Orban ili, recimo, Matteo Salvini. Europska unija kao zajednica suverenih naroda koja poštuje svoje “europske kršćanske korijene i temelje”. Odricanje od kršćanskih korijena koje je “Europsku uniju dovelo u veliku krizu identiteta”.
Briselska birokracija, “lišena vrijednosnih orijentira”, sve snažnije promiče “protukršćanske i protuljudske ideologije”. “Ucjenjivačke politike Bruxellesa” prema državama koje štite vlastite interese i vrijednosti. Odluke moraju donositi nacionalni političari, “a ne činovnici u Bruxellesu”.
Fraze europske desnice
Sve su to, s manjim ili većim varijacijama, prepoznatljive fraze europske desnice o Europskoj uniji – od navodno otuđene briselske birokracije do protivljenja europskom federalizmu i jačanju ovlasti tzv. Bruxellesa – koje su, bez problema, mogli izgovoriti i mađarski premijer i jedan od lidera talijanskih desničara. Puno je teže, ustvari gotovo je nezamislivo, da bi tako nešto izgovorio šef HDZ-a Andrej Plenković.
Pa ipak, ta vrsta retorike o EU-u mogla bi postati dio buduće Plenkovićeve vladajuće većine. Fraze o briselskim činovnicima, protukršćanskim ideologijama i navodnim planovima za stvaranje tzv. Sjedinjenih Europskih Država – nauštrb suverenih, nacionalnih država – sastavni su dio programa Domovinskog pokreta, stranke s kojom bi HDZ htio formirati novu vladu.
Suštinski suprotni
Način na koji DP vidi Europsku uniju neusporedivo je bliži Orbanu, Salviniju, Marine Le Pen i drugim političkim prvacima europske desnice, nego Plenkoviću. U mnogočemu, ustvari, razmišljanje DP-a o Europskoj uniji djeluje suštinski suprotno Plenkovićevom.
Dok šef HDZ-a redovito hvali Ursulu von der Leyen – predsjednicu Europske komisija koja, de facto, vodi europsku birokraciju – Domovinski pokret na razne načine proziva tu istu “briselsku birokraciju”. Ne samo u svom službenom političkom programu; nedavno su, recimo, ustvrdili da europskoj poljoprivredi prijete “poremećene politike” briselskih birokrata koji smišljaju sve više nepotrebnih pravila samo kako bi opravdali vlastito postojanje.
Manje ili više Europe
Dok Plenković misli da za rješavanje zajedničkih problema treba “ne manje, nego više Europe” – tako je, na primjer, govorio prije EU izbora 2019. – DP se u programu “protivi koncentraciji političke moći u Bruxellesu te se zalaže za povratak dijela ovlasti nacionalnim državama”. To je školski primjer razmišljanja koje se može podvesti pod manje, a ne više Europe.
Dok HDZ-ovi eurozastupnici govore relativno pozitivno o novom europskom dealu o migracijama i azilu – Karlo Ressler je nedavno ustvrdio da je, istina, riječ o kompromisu, ali da će ipak uvesti više reda i ojačati borbu protiv nezakonitih migracija – Domovinski pokret smatra da se tim novim paktom “ne rješavaju uzroci, nego tek posljedice čitavog problema”.
Dvije vizije EU-a
Dok se u Europskom parlamentu čak i HDZ posljednjih godina priključio kritički intoniranim rezolucijama na temu vladavine prava u Mađarskoj (a još ranije i u Poljskoj), u DP-ovu programu govori se o “ucjenjivačkim politikama Bruxellesa prema onim državama članicama koje žele voditi politike kojima štite vlastite interese i vlastite vrijednosti” – ciljaju, očito, upravo na Budimpeštu i Varšavu (barem do nedavne promjene vlasti).
U suštini je, dakle, riječ o programskim smjernicama koje su u mnogočemu kose s europskom politikom kakvu je u dva mandata zagovarao Andrej Plenković. Ako šef HDZ-a uspije formirati većinu i vladu s Domovinskim pokretom – i pritom doista ostane u Hrvatskoj, a ne ode u Bruxelles – bit će zanimljivo vidjeti “tvrdu kohabitaciju” ovih dviju vizija Europske unije u Banskim dvorima.