Politika & Kriminal

Ovo je dilema u Splitu: Citirani fizičar s doktoratom iz Pariza ili tip optužen za plagijat u Osijeku

U drugi krug u Splitu idu dva doktora znanosti. Zgodno je usporediti njihove biografije

17. 05. 2021. 1924 preporuka

Unatoč predizbornim anketama za Split, koje su prednost za drugi krug davale HDZ-ovom gradonačelničkom kandidatu Vici Mihanoviću, izborna noć donijela je iznenađenje. Ivica Puljak, kandidat Centra, osvojio je prvi krug s 26,82 posto glasova, a u leđa mu gleda Mihanović s 23,23 posto. Za dva tjedna, u drugom krugu za Split sučelit će se, tako, dva doktora znanosti, redoviti profesor u trajnom zvanju Puljak protiv docenta Mihanovića.

Iako su obojica doktori znanosti i nastavnici na fakultetima splitskog sveučilišta – Puljak na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Mihanović na Pomorskom – njihove su znanstvene pozicije posve neusporedive. Dok Puljak, s jedne strane posjeduje doktorat iz fizike s uglednog pariškog Sveučilišta Pierre i Marie Curie, Mihanovićev je doktorat iz Ekonomije s osječkog sveučilišta pod sumnjom da je plagiran i upravo je u postupku preispitivanja.

Doktorat iz nasumičnog generatora riječi

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, predstavljajući Mihanovića kao njihovog kandidata za Split, kazao je kako on “ima zavidnu akademsku karijeru”, što se ubrzo pokazalo u najmanju ruku upitnim. Indexov novinar Vladimir Matijanić do najsitnijih je detalja raščlanio Mihanovićev doktorat, stečen 2018. na osječkom Ekonomskom fakultetu, i pronašao elemente nespojive s akademskom zajednicom i poštenjem koje ona pretpostavlja.

Kako je otkrio Matijanić, Mihanović u doktorskoj disertaciji na nekoliko desetaka mjesta koristi tuđe rečenice i čitave pasuse, a pritom ne navodi izvore ni preuzeto označava kao citat. Neki su pasusi napisani kao da ih je izbacio nasumičan generator riječi pa je već legendarna postala rečenica iz njegovog doktorata: “Teorijska paradigma rasta trajnog propusnosti izazvala je operativna, društvena i ekološka zabrinutost, s obzirom na rizik od prekomjernog kapaciteta i disekonomija razmjera”.

Osim toga, osječki doktor znanosti Mihanović u disertaciji je izmislio posve novi, nepostojeć pojam. Pisao je o nekom Wolfscaleu, pojmu ni na koji način povezanom s temom rada. Pojam je, zapravo, vezan ni uz što. Telegram je, tragom Matijanićevog otkrića, objavio i kako je Mihanović svoju disertaciju branio pred povjerenstvom u kojem je sjedio njegov kolega splitski HDZ-ovac Joško Dvornik. Dvornik nije samo njegov stranački kolega, već i poslovni; Mihanović je ravnatelj Lučke uprave Split, a Dvornik je šef Upravnog vijeća Lučke uprave.

Na drugoj je strani, pa, profesor Baltazar

Mihanovićeva je disertacija sada u procesu preispitivanja na osječkoj Ekonomiji, povjerenstvo koje se time treba baviti raspalo se i prije formiranja, a problematičan Mihanovićev doktorat baca sumnju ne samo na Mihanovićevo akademsko poštenje i integritet, već i na osječki Ekonomski fakultet. Tamo, kako smo opširno pisali, odlaze doktorirati brojni politički moćnici; osječki doktori Ekonomije su i Miroslav Škoro i Vesna Škare Ožbolt. Interesantno, uz Mihanovića su u Osijek putovali i brojni splitski HDZ-ovci pa postoji gradski mit o kombiju HDZ-ovaca koji odlaze u Osijek po doktorate.

S druge je strane splitske gradonačelničke utrke Ivica Puljak s doktoratom pariškog Université Pierre et Marie Curie, koje je danas dijelom ugledne Sorbonne. Puljak se u doktoratu bavio elementarnim česticama i pripremom za potragu Higgsovog bozona, a doktorirao je 2000. godine. Dapače, u daljnjoj je karijeri na CERN-u vodio jednu od međunarodnih grupa znanstvenika koji su pronašli Higgsov bozon, takozvanu Božju česticu. Osim rada u CERN-u, bio je i gostujući profesor na École polytechnique u Francuskoj.

Djeci rado govori o svemiru i kemiji u zvijezdama

Njegova znanstvena bibliografija, odnosno popis objavljenih radova, izrazito je bogata, a s obzirom na zapažene međunarodne radove, svojem splitskom sveučilištu pridonosi i u pogledu međunarodnog ugleda. Prema Google Scholaru, Puljkovi radovi citirani su 158.911 puta što ga čini jednim od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. Intenzivno se bavi popularizacijom i promocijom znanosti pa nerijetko o svemiru i fizici govori djeci u školama i vrtićima.

Objašnjava im pitanja o nastanku svemira i stvaranju kemijskih elemenata u zvijezdama, a u predavanjima za širu publiku govori o otkriću Higgsovog bozona i o mnogim otvorenim pitanjima moderne fizike i znanosti uopće. Štoviše, dan uoči izbora, u subotu, održao je trosatno predavanje “Priča o svemiru i Higgsovom bozonu” učenicima i zaljubljenicima u fiziku iz Splita i okolice.

Odlikovan je Redom Danice hrvatske za popularizaciju znanosti

Godine 2013. tadašnji predsjednik Republike Ivo Josipović odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti i njezino promicanje. Za 2018. godinu Hrvatski ga je sabor nagradio godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti u području prirodnih znanosti.

Kako je zapisano u obrazloženju nagrade Sabora, Puljak je nagrađen “za impresivnu popularizatorsku aktivnost koja pokriva publiku širokog generacijskog i obrazovnog raspona”. Prije svih međunarodnih znanstvenih uspjeha i zavidne akademske karijere, u Splitu je završio Tehničku školu, diplomirao je 1994. na FESB-u na kojemu je danas profesor, a magistrirao je fiziku elementarnih čestica na PMF-u u Zagrebu 1998.

Ivica Puljak, Split, vice mihanović,