Ovo je plan kako bi svijet najjednostavnije mogao iskorijeniti siromaštvo

Zvuči prilično idealistično, ali oni imaju i način kako bi se to ostvarilo, a to je temeljni prihod.

1. Što je temeljni dohodak?

Temeljni dohodak je zapravo iznos koji bi svaka osoba trebala dobivati bez obzira bila zaposlena, nezaposlena, s posebnim potrebama, odrasla, dijete. Temeljni dohodak trebao bi pokrivati sve osnovne životne potrebe građana: hranu, piće, krov nad glavom, režije, te odjeću i obuću.

2. Tko podržava ideju temeljnog dohotka?

Uvjerljivo najveći zagovornik ove ideje u 20. stoljeću bio je liberal ekonomist Milton Friedman.

Većinom je ova ideja bila prihvaćena kod političara ljevice ili centra, kao što su na primjer ekonomisti James Tobin i John Kenneth Galbraith.

Martin Luther King je ovakvo nešto podržao već u svojoj knjizi “Where to Go From Here: Chaos or Community?”, gdje je razvio teoriju kako bi se siromaštvo iskorjenulo uvođenjem nekog zajamčenog prihoda.

Na desnici je pak ova ideja ostala neprihvaćena i izložena brojnim kritikama.

3. Je li ideja temeljnog dohotka negdje već provedena?

Zapravo ne, ali mnoge zemlje su uvele određene potpore za svoje najugroženije slojeve građana, bonove za hranu ili bilo kakve dodatke da bi svi građani došli do nekog minimalnog prihoda koji bi im omogućio zadovoljavanje osnovnih potreba. Posebno se u tom smislu ističe SAD, ali i ostale razvijene zemlje kao što je Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka.

Formalno, program temeljnog prihoda su u SAD-u 70.-ih pokušali zaživjeti, ali na kraju nije uspio iako je imao i neke pozitivne posljedice kao što su poboljšanja u zdravstvu ili obrazovanju najugroženijih slojeva.
Što se tiče toga, bi li se danas u SAD-u mogla provesti ova ideja, odgovor je sigurno negativan, jer u Senatu takvo nešto nikada ne bi prošlo. No , što se tiče sljedećih godina, nije isključeno da bi ovo moglo zaživjeti.

Što se tiče Hrvatske, podsjetimo i da su Hrvatski građani prvi među građanima zemalja Europske unije premašili prag u izjašnjavanju potpore javnoj inicijativi za bezuvjetni temeljni prihod građana. Inicijativa temeljni dohodak u Hrvatskoj je prikupila više od 9000 potpisa i tako postala prva zemlja u Europskoj uniji koja je prikupila sve potrebne potpise.

4. Kako bi temeljni dohodak ugrozio ekonomiju?

Ono što je zapravo najvažnija zamjerka ideji temeljnog dohotka je da bi ljudi postali nezainteresirani za rad. Ako znaju da će ionako dobiti određeni prihod, stan, hranu i ostale osnovne potrepštine, zašto bi se onda izlagali tržištu rada. I ako bi htjeli zaraditi više od osnovnog, mogli bi raditi pola radnog vremena ili koliko sami izaberu i na taj način bi se sve to to negativno manifestiralo za sami proces rada.

Drugi veliki problem koji se pokazao i u SAD-u tijekom pokušaja primjene temeljnog dohotka je što su ljudi počeli krivo prikazivati svoje prihode i imetak kako bi dobili od države veće svote temeljnog dohotka.

5. Kakva je povezanost robotizacije rada i temeljnog dohotka?

Zapravo, velika. Iako se još nije dogodilo da je rad robota zamijenio ljudsku snagu, to je sigurno neizbježno. Stoga bi temeljni dohodak bio neko osiguranje ljudima koji ostaju ili strahuju da će ostati zbog posla jer će neki robot preuzeti njihovo radno mjesto.

I kapitalisti imaju itekako koristi od uvođenja temeljnog dohotka, jer zbog krize i velike nezaposlenosti smanjena je i potrošačka moć, pa ljudi slabije kupuju. Kad bi se uveo temeljni dohodak, mogli bi trošiti jer bi imali prihod.

6. Što je ljevičarsko u ideji temeljnog dohotka?

Ljevičari su tradicionalno borci za radnička prava i za one socijalno ugrožene. Njihov je krajnji cilj iskorjenjivanje siromaštva. Temeljni dohodak je incijativa kojom bi se to uspjelo, a obzirom da bi do toga došlo do preraspodjele u resursima države, smanjile bi se i društvene nejednakosti. A to je upravo ideja ljevičarskih politika diljem svijeta.

Još je jedna vrlo zanimljiva teza proizašla iz temeljnog dohotka, a iznijela ju je filozofkinja Carole Pateman koja je rekla kako bi ideja temeljnog dohotka prvi put izjednačila primanja žene i muškarca, jer nažalost to još nije postignuto u plaćama.

7. Što bi temeljni dohodak značio za državnu upravu?

U slučaju prihvaćanja ovakve ideje došlo bi do smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi obzirom da bi prestala potreba za mnogim socijalnim programima. Zagovornici ove ideje kažu kako bi se silni novac koji se troši na birokraciju, silne državne agencije i općenito glomazan državni aparat, puno bolje utrošio kada bi išao u svrhu osnovnog dohotka. O rastrošnosti hrvatske državne uprave Telegram je već pisao u velikom specijalu o državnim institucijama.

8. Zašto neki ljevičari kritiziraju ideju temeljnog dohotka?

Barbara Bergmann je vjerojatno najistaknutiji predstavnik ljevičara koji se kritički postavlja prema pitanju temeljnog dohotka. Ona kaže da bi stavke kao što su obrazovanje, zdravstvo, skrb za djecu, stanovanje i slično trebali biti dostupni svima. Ako bi postojao uz sve to i temeljni dohodak, država bi propala jer jednostavno ne bi mogla podnijeti sve te rashode.

To je ujedno i najveća kritika ljevičara ovoj ideji. Takvi kritičari smatraju da bi država jednostavno morala uvesti više socijalnih naknada i mjera da pomognu najugroženijim skupinama građana.

9. Zašto su konzervativci protiv uvođenja temeljnog dohotka?

Uvođenje temeljnog dohotka uzrokovalo bi redistribucije i preraspodjele državnog novca protiv čega se konzervativci uvijek bore.

Oni ističu i kako bi mnogi zloupotrebljavali sustav temeljnog dohotka lažima i pogrešnim podacima kojima bi predstavljali svoj imetak, kako bi dobili što više novca. Isto tako, ističu kako za tržište rada nikako nije dobro da se uvede temeljni dohodak.