Portret žene koja Googleu udara goleme kazne, a mogla bi pretendirati i na najmoćniju poziciju u EU
Američki predsjednik na nju se žalio Junckeru, a autori 'Borgena' navodno su upravo u njoj pronašli inspiraciju
“Ta vaša poreznica… ona stvarno mrzi SAD”. Američkog predsjednika Donalda Trumpa očito je toliko nanervirala europska povjerenica Margrethe Vestager da se prošle godine odlučio požaliti njezinom šefu Jean-Claude Junckeru. To se, navodno, dogodilo na sastanku G7 u Kanadi prošloga ljeta, nakon što je europska “tax lady”, kako ju je nazvao Trump, već postala poznata po nesmiljenom pristupu američkim multinacionalnim kompanijama za koje se utvrdilo da krše pravila tržišnog natjecanja.
“Tax lady”, međutim, nije bila nimalo impresionirana. “Provjerila sam činjenično prvi dio te rečenice. Ja doista radim s porezima i žena sam, tako da je to sto posto točno”, odgovorila je Dankinja američkom predsjedniku. Pa dodala: “Ali drugi dio rečenice nije točan. Jer ja jako volim SAD”. “Naša misija je vrlo jednostavna”, nastavila je, “moramo zaštititi potrošače i konkurenciju (…) To je ono što radimo i nastavit ćemo raditi, bez obzira na politički kontekst”.
Uspon na europskoj političkoj sceni
Margrethe Vestager provela je dva desetljeća u danskoj politici, u parlamentu i vladi, prije nego što je 2014. godine ušla u Junckerov tim i preuzela jedan od najosjetljivijih resora, zaštitu tržišnog natjecanja. Popis kompanija i poreznih pravila država koje su, u ovom mandatu Komisije, došle pod povećalo danske povjerenice i njezinog tima uključuje Google, Apple, Amazon, Starbucks, Irsku, Nizozemsku, Luksemburg.
U nepunih pet godina na dužnosti Margrethe Vestager od danske političke zvijezde postala je poznata puno šire. Političku popularnost donijeli su joj upravo veliki slučajevi kojima se nije ustručavala baviti. Sada bi joj ta popularnost mogla pomoći da se uspne još stepenicu više, možda čak i do mjesta predsjednice Europske komisije. Ako se, naravno, političke karte u Europi poslože njoj u korist.
U europskom timu liberala
Grupacija europskih liberalnih stranaka ALDE ovoga je tjedna predstavila svoj “Tim Europa”, sedmero vodećih kandidata te političke grupacije za predstojeće europske izbore. To su Nicola Beer iz Njemačke, Emma Bonino iz Italije, Violeta Bulc iz Slovenije, Katalin Cseh iz Mađarske, Luis Garicano iz Španjolske, Guy Verhofstadt iz Belgije i, naravno, Margrethe Vestager iz Danske. ALDE-ov tim je svojevrsni supstitut za tzv. Spitzenkandidata, vodećeg kandidata kojeg su imenovale druge političke grupacije, a koji (ili koja) pretendiraju na mjesto Junckerova nasljednika. Umjesto jedne osobe, liberali su predložili tim od sedmero ljudi za koje mediji procjenjuju da su zapravo kandidati ALDE-a za neku od top pozicija u europskim institucijama o kojima će se odlučivati nakon izbora.
Najviše pozornosti pritom izaziva upravo gospođa Vestager, za koju se već dulje vrijeme u europskim medijima nagađa da će se uključiti u utrku za šeficu Europske komisije. Njezino sudjelovanje u ALDE-ovom timu, čini se, upravo je potvrda tih spekulacija.
Težak put to top pozicije
ALDE je svoje kandidate predstavio u četvrtak, kada su i pokrenuli kampanju za svibanjske europske izbore. Samo dan ranije Vestager je objavila još jednu odluku protiv Googlea: Europska komisija kaznila je Google s 1,49 milijardi eura zbog kršenja protumonopolskih pravila EU-a. Bila je to treća velika kazna za Google u posljednje tri godine. Ovotjednom odlukom ukupan iznos kazni koji je toj kompaniji udarila Komisija popeo se na 8,2 milijarde dolara.
Za Vestager, međutim, put prema top poziciji u EU nije jednostavan. Europski liberali sasvim sigurno neće biti pobjednici EU izbora, a prema modelu Spitzenkandidata, upravo bi pobjednici trebali dati kandidata za Junckerova nasljednika. Prema projekcijama Europskog parlamenta, koje su rezultat nacionalnih anketa po zemljama članicama, ALDE bi u sljedećem sazivu trebao biti tek treća politička snaga, iza pučana i socijalista. Ako Europska pučka stranka osvoji većinu, kako predviđaju istraživanja, glavni kandidat za šefa Komisije trebao bi biti Nijemac Manfred Weber.
Odluka koja Macronu nije dobro sjela
No, u sljedećem sazivu dvije glavne grupacije, pučani i socijalisti, vjerojatno neće imati većinu, pa bi se upravo u tome mogla pokazati politička snaga ALDE-a. Liberali bi tako bili u boljoj pregovaračkoj poziciji za glavne EU dužnosti. Možda ne baš šefa, odnosno šefice Komisije, ali politički dogovor mora pasti i za druge europske institucije, poput Europskog vijeća, parlamenta i visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Postizborni uspjeh liberalnih kandidata, pa tako i gospođe Vestager, ovisit će, vjerojatno, o izbornom uspjehu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njegove stranke. Macron se još nije priključio nijednoj političkoj grupaciji na razini EU-a. Predviđa se, međutim, da bi na europskim izborima mogao ostvariti dobar rezultat i da će zato biti jedan od poželjnijih partnera kada se budu slagala postizborna savezništva.
Problem s Macronom za dansku povjerenicu leži u činjenici da je Komisija nedavno donijela nepopularnu odluku i zaustavila spajanje najvećih europskih proizvođača brzih vlakova, njemačkog Siemensa i francuskog Alstoma. Ta odluka nije dobro sjela ni Francuskoj niti Njemačkoj.
‘Neposredna, otvorena, ugodna’
Gospođu Vestager poznaje i domaća javnost, barem ona koja se malo više interesirala za sudbinu hrvatske brodogradnje. U rujnu prošle godine Vestager je bila u Hrvatskoj, a glavna tema njezinih razgovora s premijerom Andrejem Plenkovićem i njegovim ministrima bilo je restrukturiranje Uljanik grupe. Kada bi, primjerice, Plenkovićeva vlada aktualne probleme brodogradilišta htjela rješavati proračunskim novcem, adresa koja bi za tako nešto morala dati odobrenje upravo je ured danske povjerenice.
Uljanik je jedna od tema o kojoj je u više navrata s Vestager razgovarao i eurozastupnik IDS-a Ivan Jakovčić. IDS je članica ALDE-a. “Bili su to konkretni i otvoreni razgovori. Pokazala je kompetentnost i poznavanje materije”, kaže za Telegram Jakovčić, opisujući Vestager kao “profesionalnu osobu, spremnu uhvatiti se u koštac s najjačima i najvećima”. Kao sugovornica, veli IDS-ovac, povjerenica je “ugodna, otvorena, neposredna i neformalna”.
Otkako je zbog važnih slučajeva došla u fokus javnosti, u medijima se često spominjalo da je upravo Margrethe Vestager bila inspiracija autorima popularne danske političke drame “Borgen” za glavni lik te serije Brigitte Nyborg. Od usporedbi s fikcionalnim likom političarke koja postaje danska premijerka, Vestager ne bježi, dapače. Mogli su se u to uvjeriti i hrvatski gledatelji. U razgovoru za Dnevnik Nove TV, u rujnu prošle godine, kazala je kako “nikada u potpunosti ne znate gdje pisac pronalazi inspiraciju, ali postoji mnogo prepoznatljivih dijelova”. Pa zaključila: “Ali, ja sam još uvijek sretno udana”.