Kad će se birati ministri, koja je uloga predsjednice i još par pitanja postavili smo profesoru Smerdelu
Smerdel govori o izboru novih ministara i situaciji u Saboru
Politička situacija mijenja se iz dana u dan, a razvojem događaja stalno se pojavljuju i nove pravne nedoumice. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović od jutros na Pantovčaku vodi razgovore s predstavnicima parlamentarnih stranaka i neovisnim zastupnicima, a danas će se nastaviti i plenarna sjednica Sabora na kojoj bi se trebao izabrati novi predsjednik, obzirom da je Božo Petrov jučer podnio ostavku na tu dužnost.
HDZ je objavio kako imaju 76 potpisa za novog predsjednika Sabora te će se danas glasati o izboru Gordana Jandrokovića za novog predsjednika Sabora. Odgovore na neke od najaktualnija pitanja potražili smo uz pomoć vodećeg stručnjaka za ustavno pravo u Hrvatskoj Branka Smerdela, redovnog profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta i predstojnika katedre za Ustavno pravo.
1. Kada bi se trebalo glasati o 4 nova ministra?
Vlada je trenutno u krnjem sastavu nakon što je premijer prošloga tjedna razriješio 4 Mostova ministra. Još se ne zna kada bi trebali biti imenovani novi ministri i tko će oni biti. Ovo će zapravo biti dobar test za premijera kako bi se vidjelo uživa li njegova Vlada većinu. Smerdel smatra da bi to trebalo biti što prije. “Naravno, što prije, a svakako ‘u razumnom roku’. Suglasan sam da bi to bilo maksimalno 30 dana, kao kod sastavljanja Vlade”, kaže.
2. Čak i da HDZ nije skupio većinu, predsjednica nije mogla raspisati izbore.
Prema Ustavu, predsjednica može, na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera, a nakon savjetovanja s parlamentarnim strankama raspustiti Sabor, i to ako se u Saboru Vladi izglasa nepovjerenje. Ako se to ne dogodi, predsjednica ne može raspisati izbore. Grabar Kitarović će danas obaviti razgovore s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka i neovisnim zastupnicima. Nakon toga je najavila obraćanje javnosti. Profesor Smerdel kaže kako predsjednica danas može steći uvid u situaciju, dati savjete, čuti mišljenja. “Može beleferima i fiškalskim lažovima protumačiti Ustav. Može i zaprijetiti svojim ovlastima iz članka 94. A može samo apelirati na zdravi razum”, kaže Smerdel. U članku 94. Ustava stoji kako predsjednik brine za redovito i usklađeno djelovanje te stabilnost državne vlasti.
3. Je li Reiner nezakonito krenuo voditi sjednicu?
Zastupnik SDP-a Peđa Grbin jučer je nazvao nezakonitim potez potpredsjednika Sabor Reinera koji je nakon ostavke Petrova, nastavio predsjedati sjednicom Sabora. Naš sugovornik smatra da je Reiner u ovoj situaciji u pravu. “Prema Poslovniku, ako predsjednik Sabora ne odredi tko će ga zamjenjivati, zamjenjuje ga potpredsjednik izabran iz parlamentarne većine”, kaže Smerdel koji smatra kako Grbin “blefira”. SDP je, s druge strane, tvrdio kako većina u Saboru nije postoja, pa tako niti sjednicu ne može voditi potpredsjednik iz te, nepostojeće većine.
4. Je li Sabor bio bez većine prije izbora Jandrokovića?
Donedavno se činilo kako imamo većinu de jure, dakle onu koja je potvrđena kada je izglasana Vlada, no de facto je situacija prilično kilimava zbog odlaska Mosta iz Vlade. Malo prije je HDZ potvrdio kako ima 76 potpisa za izbor novog predsjednika Sabora, tako da većina očito postoji. No, postojala je i prije, smatra Smerdel, jer nitko nije utvrdio da je nema. “Naravno, važnije je ovo što vi zovete de jure. De facto se ne utvrđuje galamom, blefovima i gorkim vapajima. Ustav predviđa postupak predlaganja izglasavanja nepovjerenja Vladi. I premijer može zahtijevati glasovanje o povjerenju Vladi. Ako ne uspije, tu je predsjednica i novi izbori”, pojašnjava Smerdel.
5. Koja je uloga saborskih Odbora?
SDP je ranije tražio da se imenuje privremeni predsjednik Sabora koji će imati ograničene ovlasti, no HDZ je bio protiv. Nakon što je HDZ objavio kako ima 76 potpisa za izbor novog predsjednika Sabora, SDP je odustao od ovog prijedloga. Smerdel pojašnjava kako mišljenje odbora nije obvezujuće, no kako ga Sabor mora razmotriti. “U pravilu je obraćanje Odboru uzaludno, jer vladajući u njemu imaju većinu. Tzv. “vanjski članovi”, znanstveni i javni radnici, upravo su zbog toga eliminirani, to jest postupak imenovanja traje i traje i nikako da se provede. Čak je bilo izjava da je taj glas javnosti preveliki trošak”, pojašnjava naš sugovornik. U ovom trenutku, vladajući HDZ nema većinu o ovom Odboru s obzirom da je Most, donedavni dio vladajuće koalicije zapravo prešao u oporbu.