Što će se događati s Italijom nakon Renzijeve ostavke? Donosimo šest najvažnijih pitanja i odgovora

Hoće li Italija ipak uspjeti izbjeći prijevremene izbore ili će biti neophodni

Italy's Prime Minister Matteo Renzi leaves after he announced his resignation during a press conference at the Palazzo Chigi following the results of the vote for a referendum on constitutional reforms, on December 5, 2016 in Rome. "My experience of government finishes here," Renzi told a press conference after the No campaign won what he described as an "extraordinarily clear" victory in the referendum on which he had staked his future.
 / AFP PHOTO / Andreas SOLARO / “The erroneous mention[s] appearing in the metadata of this photo by Andreas SOLARO has been modified in AFP systems in the following manner: [December 5, 2016] instead of [December 4, 2016]. Please immediately remove the erroneous mention[s] from all your online services and delete it (them) from your servers. If you have been authorized by AFP to distribute it (them) to third parties, please ensure that the same actions are carried out by them. Failure to promptly comply with these instructions will entail liability on your part for any continued or post notification usage. Therefore we thank you very much for all your attention and prompt action. We are sorry for the inconvenience this notification may cause and remain at your disposal for any further information you may require.”
FOTO: AFP

Talijanski premijer Matteo Renzi najavio je ostavku nakon što su birači na nedjeljnom referendumu odbacili njegov prijedlog ustavne reforme. “Preuzimam punu odgovornost za poraz, moja vladavina noćas je završila”, kazao je Renzi koji se noćas, odmah nakon objave neslužbenih rezultata referenduma, obratio javnosti.

Nakon što je većina glasova prebrojana, razvidno je kako je Renzijevom prijedlogu 60 posto glasača rekla je “ne.

1. Što će se događati danas?

Renzi će danas poslijepodne predati svoju ostavku talijanskom predsjedniku Sergiu Mattarelliju. Predsjednik će tada procijeniti može li se uspostaviti nova koalicijska vlada ili su prijevremeni izbori jedino rješenje. Isto tako, Mattarella od Renzija možda zatraži da odgodi svoju ostavku kako bi omogućio pregovore sa stranačkim liderima i šefovima oba doma parlamenta.

2. Tko može naslijediti Renzija?

Kao izgledni nasljednice najčešće se spominju sadašnji ministar financija Pier Carlo Padoan, predsjednik Senata Pietro Grasso i ministar kulture Dario Franceschini. Renzi će formalno ostati na vlasti sve dok novi premijer ne prisegne.

3. Što predsjednik Mattarella želi?

Stabilnost. Mattarella nikad nije bio zagovornik Renzijeve ostavke temeljene na rezultatima referenduma. Jednostavno zato što referendumsko pitanje nije bilo vezano uz vladinu učinkovitost. Prema komentatorima nekolicine relevantnih medija, predsjednik bi preferirao da se parlamentarni izbori održe, kako je i planirano, 2018. godine.

4. Što Renzijevi suparnici žele?

Pripadnici desničarskog pokreta Pet zvijezda bili su snažni zagovornici Renzijeve ostavke, a sada žele izbore bez odgode. Prema posljednjim anketama, vodila bi se borba između Renzijeve Demokratske stranke i Pet zvijezda koji bi na kraju odnijeli bi pobjedu s 53 naspram 47 posto. Ukoliko uđu u Vladu, stranka planira još jedan referendum u kojem bi se građani izjasnili žele li da Italija ostane u eurozoni ili da se ponovno uvede lira. Bivši premijer Silvio Berlusconi, čelnik desne stranke Forza Italija, također bi mogao postati dio vladajuće koalicije.

5. Što je sljedeći prioritet Italije?

Osim formiranja nove vlade, prioritet je reforma je izbornog zakona. Posebno problematičnim smatraju važeći izborni sustav za donji dom, jer prema postojećim propisima većina mjesta automatizmom ide vodećoj stranci, što bi u ovom slučaju mogla ispasti upravo Pet zvijezda.

6. Što će se događati s tržištem?

Euro je pao. U ponedjeljak ujutro jedan euro vrijedio je samo 1,0507 američkih dolara. Renzijeva ostavka dovest će, smatraju analitičari, do produbljivanja političke nestabilnosti u Italiji čije je gospodarstvo opterećeno javnim dugom. Sve bi to moglo dodatno uzdrmati bankarski sektor koji će biti još teže sanirati u ovakvim, nestabilnim, okolnostima.