Trump bi se, zbog Deutsche banke, mogao naći u ozbiljnom sukobu interesa, teškom 300 milijuna dolara
Protiv njegovog kreditora u tijeku je nekoliko istraga
Donald Trump je u pregovorima s bankarima koristio prilično moćan alat – svoje osobno jamstvo. Sada je to jamstvo, korišteno za dogovaranje boljih uvjeta davanja milijunskih kredita, u središtu vrlo osjetljivih razgovora o restrukturiranju dugova s Deutsche Bank, koja je upravo pod istragom ministarstva pravosuđa, i to na nekoliko frontova.
Banka je u procesu reprogramiranja jednog dijela Trumpovog duga, koji ugrubo iznosi oko 300 milijuna dolara, a pritom pokušava umanjiti potencijalni sukob interesa između pozajmice i Trumpove funkcije predsjednika Sjedinjenih Država, tvrde anonimni izvori Bloomberga.
Malo toga je normalno
U normalnim okolnostima, uklanjanje osobnog jamstva iz aranžmana dovelo bi do nešto strožih uvjeta. No u ovoj kombinaciji, malo toga je normalno. Trumpov državni odvjetnik preuzet će istragu Deutsche Bank povezane s trgovanjem dionicama za bogate klijente u Rusiji – zemlji s kojom Trump planira znatno popraviti odnose.
Osim toga, banci je sve do danas nad glavom visila kazna teška 14 milijardi dolara zbog prodaje loših hipotekarnih vrijednosnih papira. Bloomberg je danas javio da je banka s američkim vlastima postigla sporazum o nagodbi, prema kojem će banka platiti 7,2 milijarde dolara, odnosno 3,1 milijardi dolara globe, i 4,1 milijardu dolara odštete klijentima.
Što god uvjeti restrukturiranja Trumpovim dugovanja budu uključivali, na njima će se ogledati komplicirani novi odnos između najveće njemačke banke i njezinog VIP klijenta. “Kada imate političko imenovanje na funkciju koja podrazumijeva donošenje odluka koje se tiču banke kojoj predsjednik duguje mnogo novca, to stvarno grozno izgleda”, upozorio je Richard Painter, profesor prava na Sveučilišta u Minnesoti, koji je u administraciji Georgea W. Busha bio šef etičkog odbora. “Američka vlada se konstantno bavi raznim regulatornim i pravnim problemima velikih banaka. A ako joj duguje mnogo novca, tu postoji prostor za popuštanja i labaviju primjenu zakona za banke.”
Živopisan odnos Trumpa i Deutsche bank
Alan Garten, glavni odvjetnik Trumpove organizacije, izjavio je da su ti krediti skromni u kontekstu Trumpovog imperija teškog nekoliko milijardi dolara, a nastojanje da se iz aranžmana isključi osobno jamstvo nije toliko važno jer su krediti strukturirani tako da se u nekom trenutku, po završetku projekta, mogu pretvoriti u standardna dugovanja.
Natezanje oko restrukturiranja je samo posljednje poglavlje u Trumpovom opterećenom odnosu s Deutsche Bankom, jednom od nekoliko financijskih institucija na Wall Streetu koja i dalje posluje s čovjekom koji je na glasu kao nekonvencionalni biznismen koji obožava publicitet i nije se libio tužiti svojeg kreditora prije osam godina.
Deutsche Bank pozajmila je novac članu Trumpove šire obitelji, odnosno njegovom zetu Jaredu Kushneru. Nekoliko tjedana prije izbora, banka je refinancirala veći dio duga od 370 milijuna dolara za prostore na Manhattanu u kojima posluje Kuschnerova tvrtka.
Jedini su bili voljni imati posla s Trumpom
Trumpove kombinacije s Wall Streetom protežu se unatrag nekoliko desetljeća, kada je novi američki predsjednik pokušao sagraditi casino u Atlantic Cityju. Loš tajming doveo ga je u situaciju novih pregovora s kreditorima jer nije mogao vraćati milijarde dolara duga. U to vrijeme, financijski su ga pratili Citibank, Chase Manhattan Bank i Bankers Trust. Nakon debakla u tom poslovnom pothvatu za sobom je ostavio nekoliko bijesnih financijaša.
Još 1998. godine manja grupa bankara Deutsche Bank koji su radili s nekretninama, pod vodstvom financijama Mikea Offita, preuzeli su pozajmicu od 125 milijuna dolara za renovaciju Trumpove zgrade na 40 Wall Street. Trump se pojavio u Offitovom uredu, a njegov ugled pretrpio je dosta ozbiljan udarac. “Friški biznis s nekretninama Deutsche banke, koji je u tom trenutku bio operativan tek godinu dana, bio je jedini voljan imati posla s Trumpom”, izjavio je Offit u jednom intervjuu.
“Bio je samo jedan način da uspijemo – odraditi taj veliki posao i učiniti ga profitabilnim”, kazao je Offit, koji je sada u mirovini, a u međuvremenu je napisao knjigu o Wall Streetu. “Da sam super konzervativan i da nisam spreman raditi neke ne baš konvencionalne stvari, kako bih drugačije bio konkurentan?”
Kako je Trump tužio svoje kreditore
Nekretninski biznis Deutsche bank postao je jedan od najaktivnijih kreditora na Wall Streetu. Trump mi je bio najbolji klijent, izjavio je Offit, uvijek profesionalan i dobro upućen u detalje svojih projekata. U devedesetim godinama, Offit i tim na čijem je čelu bio Eric Schwartz financirali su gradnju Trump World Towera, smještenog na istočnom dijelu Manhattana, a podržali su i njegov propali pokušaj investicije u New York Coliseum.
Kada je Offit 1999. godine napustio Deutsch bank, Schwartz je postao ključna osoba s kojom je Trump surađivao. Ljudi koji su sudjelovali u pregovorima tvrde da je Shwartz, između ostalog, bio uključen, u pokušaj otkupljivanja udjela partnera iz zgrade General Motorsa 2001. godine.
Zatim je 2005. godine banka odobrila Trumpu kredit od 640 milijuna dolara za gradnju Towera u Chicagu. Megalomanski projekt uključivao je desetke stanova vrijedne nekoliko milijuna dolara. U realizaciju je krenuo u špici nekretninskog buma. Kako se projekt bližio kraju, krenula je financijska kriza i slomila globalno tržište nekretnina. A kad su dijelovi duga stigli na naplatu, Trump je tužio konzorcij svojih kreditora, uključujući Deutsche bank, za tri milijarde dolara.
300 milijardi dolara duga
U tužbi je tvrdio da se financijska kriza može usporediti s potresom, pa se prema tome, treba primjenjivati ugovorna klauzula više sile, koja omogućava odgodu otplate u izvanrednim situacijama. Deutsche bank je digla protutužbu, tvrdeći da je Trump dužan 40 milijuna dolara koliko je iznosilo njegovo osobno jamstvo. Trump i Deutsche bank su se na kraju ipak nekako dogovorili, i začudo, nastavili poslovati.
Analiza Bloomberga pokazuje da Trump banci duguje oko 300 milijuna dolara. Ta brojka uključuje kredit od 170 milijuna dolara koji je Trump podignuo za dovršetak hotela u Washingtonu. Osim toga, ima dvije hipoteke na resort Trump National Doral Miami i zajam za Tower u Chicagu. Sva četiri dolaze na naplatu 2023. i 2024. godeine. Garten je upozorio da kredit za Tower više ne uključuje Trumpovo osobno jamstvo jer je projekt završen.
Posljednji niz zajmova ugovoren je s odjelom za menadžment privatnog bogatstva Deutsche banke, gdje Trump primarno surađuje s Rosemary Vrablic, tvrde izvori Bloomberga. Vrablic je tamo počela raditi 2006. godine, nakon rada u nekim drugim kompanijama, uključujući Bank of America. Jedan od njezinih klijenata je Herbert Simon, vlasnik košarkaškog kluba Indiana Pacers.
Nekoliko opcija reprograma duga
Inače relativno nepoznata na Wall Streetu, Vrablic se u cetru pažnje našla ranije ove godine, kada je Trump javno spomenuo njezino ime. Dogovoreni zajmovi, prije reprogramiranja, činili su se povoljnima za obje strane. Trump je dobio nisku kamatnu stopu i uživa relativnu slobodu u raspolaganju sa sredstvima. U zamjenu, Trump je dao osobno jamstvo za zajam.
Banka za restrukturiranje ima nekoliko opcija. Mogla bi ukloniti njegovo osobno jamstvo iz jednadžbe, no to bi značilo i dizanje kamatne stope ili uvođenje određenih restrikcija na korištenje novca. Trump bi mogao neku svoju imovinu, primjerice dionice ili obveznice, ponuditi kao jamstvo.
U međuvremenu, Deutsche bank i nakon nagodbe s ministarstvom pravosuđa zbog prodaje loših obveznica, čeka još nekoliko istraga i potencijalnih građanskih tužbi. Ako se istrage ne završe u dogledno vrijeme, do 20. siječnja, njegovo rješavanje bit će u nadležnosti Trumpove osobe od povjerenja.