Vlada bi potpore vezala uz covid potvrde? Prema nadležnoj agenciji, poslodavac ne smije čak ni pitati radnika je li cijepljen

Čeka se novi sastanak

Plan o povezivanju gospodarskih mjera s podacima o tome je li netko cijepljen protiv Covida, prebolio ga ili ima negativan test, još nije do kraja definiran. Dok se čeka novi sastanak Vlade, poslodavaca i sindikata na ovu temu, Telegram je kontaktirao nadležnu agenciju sa zahtjevom da nam razjasne što poslodavci smiju znati o cijepljenju svojih zaposlenika protiv Covida-19.

Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) nadzire provedbu Opće uredbe, poznate pod engleskom kraticom GDPR, na koju se, kako smo spomenuli, ministar Ćorić neki dan hitro pozvao. Od AZOP-a smo tražili tumačenje koje podatke u ovom trenutku tvrtke smiju tražiti od svojih radnika.

Pitanja za Agenciju

Oko detalja Vladinog plana još se pregovara, a ministar rada Josip Aladrović uvjerava da će sve što se tiče obrade osobnih podataka biti odrađeno po zakonu. Budući, dakle, da Vladin model nije precizno definiran – neslužbeno se tek spominje rješenje koje bi trebalo zaobići problem s obradom osobnih podataka – AZOP-u smo postavili nekoliko načelnih pitanja.

Zanimalo nas je, konkretno, smiju li poslodavci tražiti od zaposlenika podatak jesu li cijepljeni protiv Covida-19 i, ako smiju, pod kojim uvjetima. Nadležnu Agenciju pitali smo i smiju li poslodavci prikupljati, obrađivati i prosljeđivati podatke o cijepljenosti svojih zaposlenika protiv Covida-19. Na neka pitanja iz AZOP-a kategorički odgovaraju negativno, dok kod drugih upućuju na moguće iznimke.

Dobrovoljno cijepljenje

Agencija podsjeća na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka te navodi da je podatak o cijepljenju zdravstveni podatak pa predstavlja posebnu kategoriju za čiju je obradu potrebno i postojanje jedne od iznimaka propisanih Općem uredbom (radi se o deset iznimaka; primjerice, jedna od njih govori o javnom interesu u području javnog zdravlja itd.)

U odgovoru na naš upit AZOP, međutim, podsjeća da je cijepljenje protiv Covida-19 u Hrvatskoj dobrovoljno „te obveza cijepljenja nije propisana posebnim propisima“. Stoga, smatraju, u tom kontekstu „ni poslodavac nema pravni temelj na osnovu kojeg bi zahtijevao od radnika potvrdu o cijepljenju“.

Podsjećaju i da prema Zakonu o zaštiti prava pacijenata, pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja. „Iz svega navedenog, u sadašnjim okolnostima i prema primjenjivom zakonodavnom okviru, za uvjetovanje potvrde o cijepljenju protiv bolesti COVID-19 od strane poslodavca za sada nema utemeljenja te isto ne bi bilo sukladno s aspekta zaštite osobnih podataka”, pišu iz Agencije.

Covid potvrde za potpore

Mada se u startu činilo da će Vlada potpore vezati uz cijepljenje, u međuvremenu je pojašnjeno da se ipak radi o Covid potvrdama. One, kako je poznato, ne dokazuju samo je li osoba cijepljena, nego se mogu dobiti i ako osoba ima negativan test ili je u određenom razdoblju preboljela Covid.

Također, neslužbeno se spominje da poslodavci ne bi imali uvid u ime i prezime svojih zaposlenika koji imaju pravo na Covid potvrde, a time i njihova tvrtka na državne potpore, nego bi podaci, čim napuste Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, bili anonimizirani.

Pitali smo, međutim, AZOP smiju li poslodavci tražiti od radnika podatak ima li Covid potvrdu te smije li te iste podatke prikupljati i obrađivati Hrvatski zavod za zapošljavanje, institucija koja je zadužena za dodjelu potpora za očuvanje radnih mjesta.

Ovlasti Zavoda za zapošljavanje

Iz AZOP-a se ponovno pozivaju na Opću uredbu, njezine odredbe o obradi podataka i moguće iznimke. No, u trenutnim okolnostima, procjenjuju da, uvažavajući odredbe Opće uredbe i nacionalnih propisa iz područja radnog prava, “u načelu poslodavci ne bi mogli zahtijevati svoje radnike da im dostave potvrdu, niti su im istu potvrdu radnici dužni dostaviti u svrhu ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom”.

„Što se tiče aktivnosti obrade koju bi eventualno provodio Hrvatski zavod za zapošljavanje, u načelu možemo ukazati kako bi pravna osnova za navedenu aktivnost obrade osobnih podataka trebala biti utvrđena u pravu Republike Hrvatske“, odgovaraju iz AZOP-a. Zavod bi, prema tome, mogao obrađivati podatke ako bi bila utvrđena pravna osnova za to, a ujedno bi bila određena i svrha obrade ili bi obrada bila nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa.

Vladin model povezivanja Covid potvrda i gospodarskih potpora, kako smo napomenuli, još nije do kraja definiran. Samu ideju je, čini se, moguće realizirati, mada će se Vlada, po svemu sudeći, u okolnostima kada je cijepljenje dobrovoljno itekako morati potruditi da dio oko zaštite osobnih podataka bude nesporan. No, ako je prijedlog u konačnici i provediv, pitanje je hoće li biti svrhovit i hoće li uopće polučiti ikakav rezultat.